U povodu Svjetskog dana hrane i Svjetskog dana kruha, 16. listopada, svi županijski zavodi za javno zdravstvo uključit će se u upoznavanje i poticanje stanovništva na konzumiranje namirnica s manje soli, u skladu sa Strateškim planom o smanjenju prekomjernog unosa soli u Hrvatskoj, koja je rizičan faktor za mnoge kronične nezarazne bolesti u Hrvatskoj, istaknuto je u četvrtak na konferenciji u Ministarstvu zdravlja.

Ministar zdravlja Siniša Varga istaknuo je važnost podizanja svijesti građana i poticanja proizvođača da smanjenjem unosa soli poboljšaju zdravlje nacije i podsjetio da je Ministarstvo donijelo nacionalnu strategiju smanjenja unosa soli u organizam, što već daje rezultate u promicanju zdravijeg načina života.

Hrvatska je trenutno treća u Europi, iza Turske i Mađarske, po količinama unosa soli, što ima dugoročne štetne posljedice na zdravlje, jer prekomjerne količine soli uzrokuju 11 nezaraznih kroničnih bolesti – povišeni krvni tlak, bolesti srca i bubrega, moždane udare, debljinu, bubrežni kamenac, osteoporozu, karcinome i drugo, kaže Varga.

Vlada je donijela Strateški plan o smanjenju unosa soli po kojem bi se do 2020. trebao smanjiti unos soli za 20 posto, što bi donijelo velike uštede zdravstvu. Cilj je strategije kroz prehranu smanjiti unos soli u organizam sa sadašnjih 11,6 grama na 9,3 grama po stanovniku.

Najviše se soli unosi putem kruha, ali i sireva, namaza i suhomesnatih proizvoda, pa se poziva prehrambenu industriju da smanji količinu soli u proizvodima u skladu sa Strateškim planom. Uskoro bi mogao zaživjeti Pravilnik o pekarskim proizvodima koji potiče proizvodnju s manjim unosom sol,i što će dodatno potaknuti industriju da pazi na zdravlje nacije, rečeno je na konferenciji.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kronične nezarazne bolesti odgovorne su za čak 86 posto preuranjenih smrti u Europi, a najvažniji čimbenik rizika je pretjerani unos soli, rečeno je na skupu.

Predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju Bojan Jelaković upozorava da je unos soli u Hrvatskoj dvostruko viši od preporuka WHO-a, što ima izravne posljedice na porast arterijskog tlaka i brojne druge bolesti, ali i smanjuje učinkovitost velikog broja lijekova.

Smanjenje unosa soli za gram smanjuje jedan do dva milimetra razine žive na nacionalnoj razini, a to znači 5000 infarkta i moždanih udara manje. S obzirom da najčešće jedemo kruh, pokrenuta je kampanja za smanjenje udjela kuhinjske soli u pekarskim proizvodima, rekao je Jelaković.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ranko Stevanović najavio da će se u županijama organizirati konferencije o prevenciji kardiovaskularnih bolesti, koje odnose najviše života. Promicanje zdravlja kroz civilni sektor je najjeftinije i daje najbolje rezultate, iako traje dugo i traži upornost, istaknuo je Stevanović. dodavši da razvijene zemlje imaju puno manje stope oboljenja, jer su dovoljno uložile u prevenciju i bile ustrajne u tome.

(Hina)