Sukobi između vladajućih i oporbenih stranaka u Republici Srpskoj sve se više zaoštravaju, a kriza u tom entitetu eskalira, ocjena je koju u utorak donose bosanskohercegovački mediji ističući kako su sve glasniji zahtjevi za izvanrednim izborima i za odlazak s vlasti do sada neprikosnovenog predsjednika RS Milorada Dodika.

Od optužbi za kriminal i korupciju do onih o nacionalnoj izdaji

Politička pozornica u RS oštro je podijeljena još od izbora 2014. godine, nakon kojih je Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) jedva uspio zadržati vlast na entitetskoj razini. Na državnoj razini, međutim, Dodika je udružena oporba, predvođena Srpskom demokratskom strankom (SDS) Mladena Bosića i Partijom Demokratskog progresa (PDP) Madena Ivanića, “izgurala” s vlasti postavši dio vladajuće većine u parlamentu BiH.
Višemjesečne sukobe obilježile su optužbe za izdaju nacionalnih interesa, odnosno za korupciju i kriminal, a suprotstavljeni blokovi sada najavljuju nemilosrdan konačni obračun koji uključuje i prijetnje uličnim prosvjedima, iako trenutačno dominiraju zahtjevi za izvanrednim izborima.
Najavama odlučne borbe za Dodikov odlazak s vlasti pridružio se i član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, koji je izjavio da su političke stranke koje su u oporbi na razini RS odlučne inzistirati na smjeni sadašnje vlasti u tom entitetu, predvođene Dodikom, te da bi do smjene trebalo doći kroz prijevremene izbore, a ne bude li to moguće uslijedila bi i izvanparlamentarna borba, koja bi uključila i ulične prosvjede.
“Ulica ostaje kao izbor, ali krajnji”, izjavio je Ivanić u intervjuu kojega su u utorak objavile banjolučke “Nezavisne novine”.

Ivanić: Oporba u RS izložena nedopustivim prijetnjama

Ivanić je ocijenio kako sadašnji sustav vlasti u RS-u generira stalne političke sukobe te kako je oporba, koju čini blok pod nazivom Savez za promjene okupljen oko SDS-a i PDP-a , izložena nedopustivim prijetnjama i pritiscima uključujući najave kako će njihovi dužnosnici u tijelima vlasti na razini BiH biti izloženi kaznenom progonu ne budu li radili što Dodik od njih očekuje.
“Mi nismo izabrani u tijela vlasti BiH voljom SNSD-a, narod nam je dao mandat. Da se pitao SNSD, mi nikada ne bismo bili u Vijeću ministara BiH. Ali nama je narod dao mandat, ja sam pobijedio, Savez za promjene je na vlasti na razini BiH i mi nemamo namjeru podnositi račune SNSD-u”, kazao je Ivanić.
Na taj je način odgovorio na optužbe iz Dodikova SNSD-a da Savez za promjene svojim djelovanjem utječe na smanjenje uloge entiteta i prijenos ovlasti na državnu razinu, što Dodik smatra izdajom nacionalnih interesa Srba u BiH.
Ivanić je kazao kako je, s druge strane, vlast u RS-u odgovorna za cijeli niz korupcijskih afera pa optužbama na račun oporbe zapravo pokušava skrenuti pozornost javnosti, baš kao i s činjenice da je do nategnute većine u entitetskom parlamentu došla kupnjom glasova zastupnika izabranih na oporbenim listama. Vlada SNSD-a, drži Ivanić, stoga mora otići. On je dodao da prosvjedi u ovom trenutku nisu prioritet jer su primarni cilj novi izbori.
Predsjednik RS Dodik u ponedjeljak je kazao kako nema namjeru podnositi ostavku, no ne bježi od prijevremenih izbora. Njegov je uvjet da se oni istodobno održe za sve razine vlasti, dakle i za državnu, u kojoj je Savez za promjene dio vladajuće većine.
Ta zamisao je, međutim, neizvediva jer postojeći izborni zakon BiH jednostavno ne poznaje institut prijevremenih odnosno izvanrednih izbora, čak ni ukoliko parlamenarne stranke ne mogu postići dogovor o većini odnosno uspostavi izvršne vlasti.
Ivanić tvrdi kako Dodik na ovaj način samo pokušava izbjeći izborno sučeljavanje jer su po ustavu RS izvanredni izbori mogući pa su i provodivi na toj razini vlasti.

Čeka se promjena izbornog zakona

Izmjene izbornog zakona jedna je od zadaća koju su na sebe preuzele sve parlamentarne stranke u BiH a rad na tome počinje ovog tjedna kroz mješovitu radnu skupinu.
Na izmjenama je ranije posebice inzistirao predsjendik HDZ BiH Dragan Čović koji drži kako bi kroz taj postupka morao biti dogovoren mehanizam po kojemu bi se osiguralo da jedan narod neće birati drugome predstavike u tijelima vlasti. Time je aludirao na činjenicu da je ranije za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bio biran Željko Komšić kao kandidat iza kojega je većinski stajalo bošnjačko biračko tijelo.
Član radne skupine za izmjene izbornog zakona i zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u Domu naroda parlamenta BiH Halid Genjac kazao je za “Dnevni avaz” kako je trenutačni prioritet prilagodba zakona potrebama provedbe općinskih izbora, planiranih za 2016. godinu, a tek nakon toga razgovaralo bi se i o promjenama važnim za provedbu općih izbora, koji bi trebali uslijediti dvije godine kasnije.
Najveća zapreka za sada je dogovor o načinu provedbe izbora u Mostaru, gdje se treba dogovoriti ustroj novih izbornih jedinica.
Genjac je najavio kako bi, u slučaju nepostizanja dogovora do ožujka iduće godine, lokalni izbori mogli biti odgođeni pa održani zajedno s općim 2018. godine.

(Hina)