Poznati su neslužbeni rezultati jučerašnjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Relativni pobjednik na jučerašnjim parlamentarnim izborima je HDZ-ova Domoljubna koalicija,a pravi pobjednik i najveće iznenađenje ovih parlamentarnih izbora je Most.

Prema posljednjim neslužbenim rezultatima DIP-a HDZ-ova Domoljubna koalicija osvojila je 59 mandata (3 dijaspora), SDP-ova Hrvatska raste 56, MOST 19, IDS 3, HDSSB 2, Milan Bandić 365 2, Uspješna Hrvatska 1 i Živi zid 1. Srpska manjina ima 3 mandata, a ostale manjine 5.

Vjerujem da će čitateljima posebno biti interesantni analitički pokazatelji jučerašnjih parlamentarnih izbora.

Što kažu analitički pokazatelji za deset izbornih jedinica?

U biračke popise u deset izbornih jedinica bilo je ukupno upisanih 3 778 738 birača, na izbore je izašlo 2 302 853 birača ili 60,84%. HDZ-ova Domoljubna koalicija je osvojila 746 105 glasova(sa dijasporom 770 529) ili 33,46% glasova birača koji su glasovali odnosno samo 20,33% glasova ukupnog biračkog tijela. SDP-ova Hrvatska raste je osvojila 742 393 glasova ili 32,23% glasova birača koji su glasovali odnosno samo 19,59% glasova ukupnog biračkog tijela . Most je osvojio 302 166 glasova( sa dijasporom 303 267) ili 13,16% glasova birača koji su glasovali odnosno samo 8% glasova ukupnog biračkog tijela.

Sve ostale stranke i liste osvojile su 486 664 glasova birača koji su pristupili glasovanju,ali samo 9 mandata u novom sazivu Hrvatskog sabora.

1 485 885 birača ili 39,16% nije izašlo na jučerašnje parlamentarne izbore.
Usporedimo to sa podacima parlamentarnih izbora iz 2011. godine

Na parlamentarnim izborima održanim 2011. godine Kukuriku koalicija je osvojila 80 mandata, HDZ je ima 47 osvojenih mandata (s tri mandata dijaspore). Hrvatski Laburisti i HDSSB su osvojili po 6 mandata. HSS 1 mandat.  Lista dr. Ivana Grubišića 2 mandata.

Koalicija HSP dr. Ante Starčević i HČSP-a također 1 mandat.

U biračke popise 2011. godine u deset izbornih jedinica bilo je ukupno upisanih 3 839 796 birača, na izbore je izašlo 2 376 448 birača ili 61,89%. Kukuriku koalicija je osvojila 957 475 glasova ili 40,29 % glasova birača koji su glasovali odnosno samo 24,94% glasova ukupnog biračkog tijela.

HDZ-a je osvojio 547 775 glasova ili 23,05% birača koji su glasovali odnosno samo 14,27% glasova ukupnog biračkog tijela. Sve ostale stranke zajedno osvojile su 871 198 glasova izašlih birača ili 36,66% odnosno 22,69% glasova ukupnog biračkog tijela.

Kukuriku koalicija i HDZ-a ukupno gledano imali su podršku 1 505 250 birača koji su glasovali ili 39, 21% glasova ukupnog biračkog tijela.

Unatoč tako maloj podršci u odnosu na upisanih 3 839 796 birača u biračke popise Kukuriku kolacija je osvojila 80 mandata ili 52,98% mandata u novom sazivu Hrvatskog sabora, a HDZ-a je osvojila 47 mandata ili 29,14% mandata u sedmom sazivu Hrvatskog sabora.

Sve ostale stranke i nezavisne liste osvojile su 871 198 glasova birača koji su glasovali , ali samo 16 mandata ili 10,60% mandata u novom sazivu Sabora.

1 463 348 birača ili 38,11% nije izašlo na parlamentarne izbore 2011.

Tko će formirati novu Vladu?

Više scenarija je u igri. Most je taj koji odlučuje. Ukoliko Most ostane kod svog obećanja danom biračima da neće koalirati sa HDZ-ovom Domoljubnom koalicijom kao niti sa SDP-om Hrvatska raste izgledni su i realni novi parlamentarni izbori na kojima bi Most mogao biti relativni izborni pobjednik.

Ulazak Mosta u bilo koju koaliciju da Petrov ili Prgomet ne budu predsjednici Vlade znači odlazak Mosta u prošlost, poput Lesarovih laburista, Mirele Holy, Živog zida i drugih koji su bljesnuli i ugasili se nakon što su ih birači bilje upoznali.

Ukoliko Most recimo odluči podržati manjinsku Vlade HDZ-a ili SDP-a birači će ga kazniti na prvim slijedećim izborima. Objektivno gledano moguć je i scenarij da Most kao treći dobije mandat za sastavljanje Vlade i to uspije napraviti.

Ne bi me čudilo da za Mostovu Vladu sa Petrovom ili Prgometom glasa veliki broj zastupnika iz redova SDP-a i HDZ-a i drugih strančica jer su svjesni činjenice da na ponovljenim izborima neće osvojiti mandat.

Analitički pokazatelji ovogodišnjih parlamentarnih izbora zorno pokazuju da hrvatski građani nemaju povjerenje u velike stranke i političare odnosno da je nužno reformirati izborno zakonodavstvo.