Popularnost gradonačelnika Buenos Airesa Mauricija Macrija posljednjih dana dobiva na zamahu i taj kandidat oporbene desnice u drugi krug argentinskih predsjedničkih izbora u nedjelju ulazi kao favorit.

Mauricio Macri (56), kandidat koalicije desnog centra Cambiemos (Promijenimo se) u drugom će se krugu boriti s kandidatom vladajućih peronista Danielom Sciolijem (58). U prvom krugu tijesno je pobijedio Scioli, ali se trend u međuvremenu promijenio.
Uoči prvog kruga izbora 25. listopada ankete su pokazivale da Scioli ima veliku prednost i da je na rubu pobjede u prvom krugu. Macriju je glavni cilj bio da se nekako dokopa drugog kruga.
Što su se izbori bližili, to se Sciolijeva prednost topila. Rezultati poslije prvog kruga pokazali su da je osvojio samo 37, a Macri odličnih 34 posto glasova. Štoviše, pokazalo se da je Macri osvojio više glasova u pokrajini Buenos Airesu, koja je tradicionalno peronističko uporište i čiji je Scioli aktualni guverner.
Nekoliko dana uoči drugog kruga ankete pokazuju da Macri ima od četiri do osam postotnih bodova prednosti.
Iako se pokazalo da anketama ne treba previše vjerovati, nedvojbeno je da Macrija nosi val optimizma i podrške pošto je u prvom krugu ostvario “golemo iznenađenje”, kako je to opisao list La Nacion.
U debati dvojice predsjedničkih kandidata prošli tjedan, prvoj uopće u povijesti argentinskih predsjedničkih izbora, Scioli se pokušao distancirati od vlade aktualne predsjednice Cristine Fernandez de Kirchner, ali je Macri uspješno dokazivao povezanost svoga protivnika s njezinom politikom. “Nitko više ne vjeruje vladajućoj stranci. Previše su godina lagali”, poentirao je.
Obojica kandidata aktivna su u nastojanju da prikupe glasove birača koji su u prvom krugu glasali za nekog drugog, posebno za trećeplasiranog peronističkog disidenta Sergia Massu, koji je osvojio 21 posto.
Massa, zagovornik promjena u zemlji, rekao je kako bi mu bilo draže da pobijedi oporba, ali nije sigurno hoće li ga njegovi birači poslušati.
Tko god pobijedio, sigurno je jedno – nakon 12 godina završava vladavina bračne dinastije Kirchner, pokojnog Nestora (2003.-2007.) i njegove udovice i nasljednice Cristine Fernandez de Kirchner (2007.-2015.).
Fernandez de Kirchner se zbog ustavnog ograničenja ne može natjecati za treći uzastopni mandat i nakon prvotnog nećkanja podržala je Daniela Sciolija, potpredsjednika države u mandatu njezina supruga.
Scioli, koji se u mladosti vrlo uspješno bavio utrkama brzih brodova i izgubio ruku u nesreći na utrci na rijeci Parani 1989. je kandidat vladajuće peronističke koalicije Front za pobjedu, ali se vjeruje da je više okrenut prema centru od ljevičarskog bračnog para Kirchner i da je od njih umjereniji. Kritičari su često optuživali Kirchnere da vladaju autoritarno i ne mare mnogo za postizanje konsenzusa. No, to mu u prvom krugu nije mnogo pomoglo.
Pokret koji je pokrenuo poslijeratni predsjednik Juan Domingo Peron jedini je čvrsto ukorijenjeni politički pokret u cijeloj zemlji, ali rezultati prvog kruga, posebno u pokrajini Buenos Airesu, signaliziraju promjenu.
Idući argentinski predsjednik, koji preuzima dužnost 10. prosinca, morat će se primiti rješavanja problema inflacije, koja je na godišnjoj razini oko 20 posto i potiče cvjetanje crnog financijskog tržišta i smanjenje deviznih rezervi središnje banke.
Drugi mu je problem pitanje propalih dioničara nakon državnog bankrota Argentine 2001. Nešto više od 92 posto dioničara uspjelo se nagoditi s vladom oko djelomične odštete, ali preostali zahtijevaju punu odštetu i tužili su Argentinu na američkim sudovima. Zbog tog spora Argentina nema pristup većem dijelu međunarodnog kreditnog tržišta.
(Hina)