SDP-ov zastupnik Peđa Grbin izjavio je u utorak kako će koalicija Hrvatska raste na konzultacije s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović doći s najvećim brojem potpisa izabranih zastupnika, no koliko je potpisa do sada prikupljeno nije odgovorio.

“Koalicija Hrvatska raste ići će s najvećim brojem potpisa na te konzultacije, što znači da ćemo ići na potpise sa svima koji su javno rekli da nas podržavaju. Radi se o potpisima svih naših partnera koji su s nama išli na izbore i o potpisima onih koji su nakon izbora javno rekli da su uz nas, a to su kolege iz IDS-a i zastupnici nacionalnih manjina”, rekao je Grbin novinarima pred središnjicom SDP-a.

Na pitanje jesu li svi zastupnici nacionalnih manjina potpisom podržali predsjednika SDP-a Zorana Milanovića kao mandatara odgovorio je, “imamo potpise onih koji su rekli da nas podržavaju” te dodao kako će Milanović potpise u četvrtak u 18 sati donijeti na Pantovčak te da će tada pokazati njihov točan broj.

Grbin očekuje da će se predsjednica konzultirati sa svim stranakama koje su na izborima osvojile zastupničke mandate te da će, u skladu s Ustavom, mandat povjeriti onom tko dokaže da uživa potporu najmanje 76 zastupnika.

“To znači da ćemo morati neko vrijeme pričekati da se završe i ovi pregovori koji su i danas bili u tijeku, nakon čega će netko dobiti potporu 76 zastupnika, a ja sam uvjeren da će to biti upravo SDP”, rekao je Grbin.

Situaciju u Mostu nakon osnivanja stranke Hrid, u kojoj je troje zastupnika izabranih s Mostovih lista Grbin nije želio komentirati.

“Kao što ne volimo kad netko sa strane komentira našu situaciju, kao što ne volimo kad netko govori kako bi bilo bolje da je na čelu SDP-a netko drugi, tako smatramo da nije korektno niti komentirati situaciju u drugim političkim strankama, tako da njima prepuštamo da se unutar sebe dogovore i želimo da budu vrlo jasni i sigurni u to tko je ovlašten voditi pregovore”, poručio je.

Sabor se ne mora konstituirati na prvoj sjednici

Grbin ne dijeli mišljenje nekih ustavnih stručnjaka da Hrvatskoj prijeti ustavna kriza ako se Sabor ne uspije konstituirati u roku od 20 dana. Podsjeća kako su u ponedjeljak objavljeni konačni službeni rezultati izbora, nakon čega je počeo teći rok od 20 dana u kojima predsjednica republike saziva Sabor na prvu sjednicu. Sabor se po Ustavu konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina izabranih zastupnika, a Grbin tumači kako će se, ako se na prvoj sjednici ne izabere predsjednik, sazvati nova sjednica.

“U Ustavu piše da se predsjednik Sabora bira na onoj sjednici na kojoj je nazočan dovoljan broj zastupnika za izbor, što znači natpolovična većina zastupnika. Međutim, ne može se propisati obveza da se predsjednika doista i izabere na toj sjednici. Ja sam uvjeren da će se postići do održavanja te sjednice dogovor, ako ni o čemu drugome, a onda da konsenzusom izaberemo jednu osobu koja će voditi Hrvatski sabor, zato što mislim da u doba međunarodne krize ne možemo biti neodgovorni i dopustiti da u hrvatskoj nastupi bezvlašće. Međutim, ako se to ne dogodi na toj sjednici, predsjednica Republike će sazvati novu, koliko god puta bude trebalo, dok se dogovor oko osobe koja će obnašati dužnost predsjednika Hrvatskog sabora ne postigne”, tumači Grbin.

Pojasnio je kako prvom sjednicom sabora predsjeda dosadašnji predsjednik Josip Leko, a ako bi bio spriječen, zamijenio bi ga najstariji zastupnik ili zastupnica.

“Međutim, oko dogovora tko će biti predsjednik Sabora, tko će biti izabran, naravno da se moraju provesti konzultacije. Ono što je jedino propisano je da je za prijedlog potrebna potpora jedne trećine zastupnika, što znači da bismo u nekakvoj idealnoj podjeli mogli imati tri prijedloga, a u praksi to znači da možemo imati dva prijedloga. Ukoliko bude više prijedloga, može se odlučiti glasovanjem u Hrvatskom saboru da taj izbor bude proveden i tajnim glasovanjem”, rekao je Grbin.