Sa sjednice zagrebačke Gradske skupština u utorak je povučena točka dnevnog reda o prijedlogu zaključka o sklapanju Sporazuma o plaćanju godišnje naknade za korištenje nekretnina društva Zračne luke Zagreb.

“S obzirom na to da se većina zastupnika koji su diskutirali složila s time da treba dodatna pojašnjenja i da možemo to do 22. prosinca objasniti bolje i donijeti izračune i odgovoriti na sva pitanja koja vas muče, u ime gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića, kao predlagatelja, povlačim ovu točku”, rekla je gradskim zastupnicima pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić, a što su oni popratili pljeskom.

Prije te odluke, Klub gradskih zastupnika HDZ-HSP AS-BUZ zatražio je stanku, nakon koje je potpredsjednik Gradske skupštine Andrija Mikulić (HDZ) predložio da se ta točka povuče.

“Principijelan je stav da nije potrebito da mi u Skupštini grada Zagreba nečije greške ispravljamo. Slažem se s velikim dijelom kolega koji su uzeli udio u diskusiji i svi smo mi, gledajući s određene točke, u pravu po pojedinim segmentima, ali mislim da Gradska skupština treba prekinuti praksu, da mi nečije greške ispravljamo. Nema potrebe, radi se o građanima grada Zagreba”, istaknuo je Mikulić i rekao kako nemaju ništa protiv da se zatraži ocjena ustavnosti zakona o zračnim lukama.

“Ako bi mi sada prihvatili ovaj ‘trošak’ koji je koliko sam shvatio kroz cijeli niz godina 26 milijuna kuna, a određeni dio veći bi se prelio u gradsku blagajnu, a prevenstveno ako bi prihvatili ovog trena trošak, mislim da bi onda jednostavno prešutno pristali na ispravak nečije greške. Treba reći da je Vlada na osnovu onih 55 posto donijela neku odluku i zadire u naših 35 posto vlasništva. Jedno je ono što smo rekli da se plaća za koncesiju, a drugo je ono što po nama nije O.K., da se ide u najam, u plaćanje imovine koja je vaša, a dali ste je nekom u najam”, istaknuo je Mikulić. Ako im se daju dobra, kvalitetna tumačenja i uvjeri ih se da je veći plus od minusa u gradskoj blagajni, onda mogu o tome razgovarati i vidjeti je li to tako, najavio je.

Predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor (HSLS) već je na konferenciji za novinare uoči skupštinske sjednice pozvao sve klubove zastupnika da na sjednici ne glasaju za taj prijedlog zaključka kojim se, kako je rekao, žele Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Velika Gorica i Zagrebačka županija oštetiti za 60 milijuna kuna plus PDV u razdoblju od 30 godina.

Podsjetio je kako je Grad Zagreb vlasnik oko 35 posto vrijednosti nekretnina zagrebačke Zračne luke. Rekao je kako je između hrvatske države i francuskog koncesionara ZAIC, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić potpisao nepovoljan ugovor i to bez suglasnosti zagrebačke Gradske skupštine. Kosor je ustvrdio kako se radi “o preuzimanju troškova najamnine na našim nekretninama koje bi mi trebali platiti na ime francuskog koncesionara” dodavši kako je udio grada Zagreba 26 milijuna kuna od ukupnih 60 milijuna kuna plus PDV.

Neprihvatljivim smatra da koncesionar dobije u najam nekretninu za nula kuna i bez plaćanja PDV-a. Rekao je kako je resorno ministarstvo bilo upozoreno od ministarstva financija na štetnost takvog ugovora te da se mora plaćati najamnina i PDV.

“Umjesto da se taj propust ispravi, donijet je u srpnju ove godine Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zračnim lukama, čije su odredbe retroaktivno potvrdile loš ugovor s francuskim koncesionarom”, istaknuo je Kosor. Dodao je kako je tako usvojena “neustavna retroaktivna primjena odredbi bitnih za Zračnu luku Zagreb. Nas za naše nekretnine nitko nije pitao a tu je Vlada napravila propust od 60 milijuna kuna i sada se to želi prebaciti na štetu Grada Zagreba, Velike Gorice, Zagrebačke županije i Republike Hrvatske”. Kosor je rekao da je to iznos koji je francuski koncesionar trebao platiti državi, gradu Zagrebu, Velikoj Gorici i županiji i to je propušteno regulirati u koncesijskom ugovoru.

Čudno mu je i da je ministar Hajdaš Dončić prvi potpisao taj sporazum, iako bi, kazao je, on trebao tek na kraju potpisati, nakon što je dobio suglasnosti ostalih vlasnika nekretnina. Naglasio je da štetu od 60 milijuna kuna neće platiti političari nego građani, te da to želi spriječiti.