Tijekom protekle godine tjedno se u prosjeku otvaralo nekoliko izložbi, muzeji nerijetko i paralelno u više svojih prostora, a agilne zagrebačke galerije postave su ponekad mijenjale čak i nakon samo sedam dana – likovna scena bila je živahna i raznovrsna, a iz 2015. će se pamtiti nekoliko većih projekata.

Jedan od njih je zasigurno izložba “Rodin u Meštrovićevom Zagrebu”, za koju je iz Francuske stiglo gotovo stotinu djela slavnog kipara, među kojima i njegova remek-djela, “Mislilac”, “Poljubac”, “Vrata pakla” i “Brončano doba”. Pogledalo ju je oko 38 tisuća posjetitelja.

“Broj posjetitelja mogao je biti i veći s obzirom da je riječ o jednom od najvećih kipara 20. stoljeća, no izložba je obuhvatila cijelo ljeto kada je većina građana na godišnjim odmorima”, rekla je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić za Hinu.

“Tako velike izložbe koje se događaju ljeti trebale bi imati puno veću marketinšku promociju, a u tome da proljetno-ljetno izlagačko razdoblje bude jednako afirmirano kao jesensko-zimsko, trebali bi surađivati država, grad, likovna i turistička zajednica”, dodala je.

Poklečki Stošić zadovoljna je izložbom Rodina jer se “velikim međunarodnim izložbama Hrvatska pozicionira i etablira na kulturnoj karti Europe”, a važnim smatra i što se publika kulturno osvješćuje, s obzirom da si ne može svatko priuštiti da zbog neke izložbe ode u inozemstvo.

Otkrila je kako je Umjetnički paviljon u zadnje dvije godine povećao posjećenost za 40 posto, pa sada godišnje u prosjeku ima 60 tisuća posjetitelja.

U protekloj godini ondje je pokrenut i novi ciklus izložbi privatnih kolekcija hrvatskoga slikarstva i kiparstva. Prva je predstavljena ona hrvatskog nogometaša Davora Vugrinca, a nakon nje je uslijedila izložba ponajboljih djela zbirke kolekcionara i diplomata Pavla Beljanskog, gostovanje iz Novog Sada.

Vraćanje duga zanemarenim umjetničkim opusima

Muzeji i galerije ove su godine retrospektivama ‘vratili dug’ nerijetko zanemarenim opusima umjetnika koji su, iako nedovoljno valorizirani, obilježili hrvatsku povijest umjetnosti u svim njezinim segmentima.

Klovićevi dvori priredili su retrospektivu Edite Schubert (1947.- 2001.), čiji se opus smatra nezaobilaznim i ključnim mjestom u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća. Riječ je o umjetnici koja je svoju tridesetogodišnju karijeru posvetila istraživanju različitih umjetničkih medija, što je rezultiralo otkrićima originalnih tehnologija izvedbe radova te invencijama novog umjetničkog jezika.

Moderna galerija pripremila je prvu cjelovitu retrospektivu slikara Đure Sedera, jednog od najvažnijih hrvatskih slikara moderne, postmoderne i suvremene umjetnosti. Bilo je izloženo više od stotinu autorovih ulja na platnu, radova na papiru i grafika nastalih od 1953. do danas.

U povodu 121.godišnjice rođenja, ta je galerija priredila i studijsku izložbu slikara Milana Steinera (1894. – 1918.), s uljanim slikama, crtežima i arhivskom građom iz vlasništva akademika Josipa Vanište koji niz desetljeća brine o umjetnikovoj ostavštini.

Jedan od značajnijih projekata Moderne galerije bila je i retrospektivno koncipirana izložba skulptura, crteža i grafika njemačkih umjetnika ekspresionista s početka prošloga stoljeća Ernsta Barlacha i Kathe Kollwitz.

Stvaralaštvo dvoje umjetnika nastalo je pod utjecajem horora Prvoga svjetskog rata i bijede poslijeratnog razdoblja, što se zrcalilo kroz više od šezdeset skulptura i stotinjak grafika, crteža i fotografske građe izložene kroz dvanaest dvorana prvog kata Vranyczanyjeve palače.

Muzej suvremene umjetnosti se prisjetio Radovana Ivšića (1921.–2009.), vodećeg hrvatskog nadrealističkog pjesnika i dramskog pisca, na izložbi “Nepokorena šuma “, s radovima 160 umjetnika koji su se, kao i Ivšić, bavili temom šume. Bila su izložena djela od kraja 19. stoljeća do danas, u svim umjetničkim izričajima, od crteža, grafike, ulja, gvaševe, litografije, fotografije do tintnih ispisa i video radova.

Od svetog i profanog do Bauhausa

Među ovogodišnjim izložbama Klovićeve galerije ističe se “Sveto i profano – slikarstvo talijanskog baroka u Hrvatskoj”, koja je prvi put okupila 110 slika i crteža talijanskih majstora 17. i 18. stoljeća, što se čuvaju u Hrvatskoj. Djela su bila grupirana u nekoliko zaokruženih cjelina kako bi se obuhvatili različiti žanrovi i vrste, a među njima su bili i Sebastiano Ricci, Leandro Bassano, Padovanino.

MSU je u 2015. zaokružio svoj višegodišnji projekt, izložbom “Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse (BAUNET)”. Njome su predstavljeni opusi umjetnika, arhitekata i dizajnera koji su se školovali na najutjecajnijoj međunarodnoj školi Bauhaus, a potječu iz Hrvatske (Otti Berger, Gustav Bohutinsky, Ivana Tomljenović Meller) i regije (August Černigoj iz Slovenije i Selman Selmanagić iz BiH).

Osim radova studenata izložena su i djela njihovih slavnih profesora, Marcela Breuera, Vasilija Kandinskog, Paula Kleea, Hannesa Meyera, Laszla Moholy-Nagya, Oskara Schlemmera. Više od tri stotine izlošaka obuhvatile su različite medije, od slika, grafika, crteža, objekata, preko arhitektonskih nacrta i maketa, tekstila i namještaja, do fotografija i filma.

U MSU se samostalnom izložbom predstavio istaknuti litavski umjetnik Deimantas Narkevičius. Na izložbi “Da Capo” okupio je neka od svojih najznačajnijih filmskih djela kojima se proslavio. Među njima su bili “Jednom u XX. stoljeću”, “Glava”, i “His-story“, jedan od njegovih ključnih radova s početka karijere koji je dio fundusa zagrebačkog MSU-a.

Za sam kraj godine taj je muzej ostavio izložbu arhitektonskog studija 3LHD, koji su u proteklih više od dvadeset godina domaći javni prostor obilježili nekim od ključnih radova novije hrvatske arhitekture, poput Hotela Lone u Rovinju, splitske Rive ili sportskog i javnog centra Zamet u Rijeci.

Njihova izložba nije koncipirana monografski ili retrospektivno, već je nastala kao novi projekt 3LHD s rednim brojem 250. i kao kolektivni rad užeg projektnog tima, čitavog studija i suradnika.

Muzej za umjetnost i obrt je, obilježavajući 135. godišnjicu kontinuiranog djelovanja, nastavio javnosti otkrivati vrijedne sadržaje iz svog fundusa. Potaknuti obilježavanjem 300. godišnjice smrti najvećeg francuskog vladara Luja XIV. na izložbi “Arhitektura i performans : grafike iz Kabineta Luja XIV. u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt” predstavio je odabrane francuske grafike iz druge polovice 17. stoljeća, koje MUO čuva od 1882. godine.

Izborom od sedamdeset pet grafika nastalih u okviru edicije Kraljevskog kabineta Luja XIV. izložba predstavlja zaseban segment velike grafičke produkcije u Francuskoj koja je u to doba bila na svom vrhuncu.

Ovogodišnja slavljenička obljetnica MUO-a poklopila se sa 170. godišnjicom rođenja Hermana Bollea i Izidora Kršnjavog, nositelja kulturno-umjetničke obnove Hrvatske krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Tim je povodom postavljena autorska izložba Dragana Damjanovića, koja prikazuje Bolleov doprinos izgradnji Zagreba tijekom skoro pola stoljeća i tijekom kojega se preobrazio iz provincijskog grada u srednjoeuropsku metropolu, utrostručivši se površinom i populacijom.

Novi muzeji i turističke atrakcije 

Protekle je godine otvoreno i nekoliko novih muzeja, dio njih ima povijesne ili baštinske temelje, a neki, osobito oni u Zagrebu koji bilježi porast broja turista, već je postao dio obavezne turističke ponude u inozemnim vodičima.

Za javnost je otvoren novi stalni postav Ornitološke zbirke Prirodoslovnog muzeja Metković, s jednom od najvećih ornitoloških zbirki u Europi, u kojoj je 368 preparata, među kojima i primjerci gotovo svih vrsta do sada zabilježenih na području Neretve.

Na oko 1200 četvornih metara i u 19 prostorija, predstavljen je stalni postav Muzeja vučedolske kulture, koji ne prikazuje samo neposredne arheološke nalaze na najznačajnijem arheološkom lokalitetu u Europi, nego i rekonstrukciju vučedolske kulture kojoj se pripisuje začetak kultura današnjih europskih naroda.

U sklopu središnjeg događaja obilježavanja 300. obljetnice Sinjske alke, otvoren je Muzej Sinjske alke i prostor Alkarskih dvora u obnovljenom i rekonstruiranom povijesnom sklopu Kvartiri, jedinstvenom monumentalnom spomeniku javnog graditeljstva iz 1760. godine.

Novijoj povijesti posvećen je stalni postav “Oluja 95”, otvoren u Kninskom muzeju, u povodu obilježavanja 20. obljetnice te vojno-redarstvene operacije. Novi postav smješten je u rekonstruiranoj zgradi u središnjem dijelu Kninske tvrđave.

Gostima Zagreba osobito su bili zanimljivi muzeji koncipirani na dosjetci – samo u ovoj godini Muzej prekinutih veza imao je osamdeset tisuća posjetitelja, od kojih su veći dio inozemni gosti.

Turiste su privlačila i dva novootvorena muzeja – Muzej iluzije, koji ima najveću zbirku holograma u ovom dijelu Europe te Muzej torture, sa zbirkom od sedamdesetak naprava za mučenje i egzekuciju.

Festival Francuske u Hrvatskoj obilježio i likovnu scenu 

Kroz sve sektore kulture, a velikim dijelom i likovnu scenu, održavali su se programi Festivala Francuske u Hrvatskoj, Rendez-vous, čiji je početak obilježilo otvorenje izložbe Augustea Rodina.

Tijekom pet mjeseci festivala, kojim se francuska kultura predstavila domaćoj publici u uzvratnom posjetu, nakon što se hrvatska kultura predstavila u Francuskoj, održalo se oko 170 događanja u 22 hrvatska grada.

Priređeno je osamnaest izložbi, među kojima se ističu one proslavljenog francuskog fotografa Marca Ribouda “Dalmacija, pogled u svijet”, Philippea Ramettea “Naopako”, francuske umjetnice Maie Flore “Zamisli Francusku – Fantastično putovanje”, “Nepokorena šuma i Radovan Ivšić te “Glumice” britanske fotografkinje Kate Barry.

Brojni domaći filmski festivali dio su svojih projekcija posvetili Francuskoj – ukupno je prikazano više od 170 filmova te slavne kinematografije, dok je glazbeni dio Rendez-vousa obuhvatio 45 koncerata svih žanrova, od klasike na otvorenom do DJ-nastupa, od Francuskog plesnjaka na glavnom zagrebačkom trgu do Deboto festivala u Šibeniku.

U nizu kazališnih predstava bila je i “George Kaplan”, jednog od najintrigantnijih suvremenih francuskih dramatičara Frederica Sonntaga i Kazališta PlayDrama iz Splita, te “Elementarne čestice” na Dubrovačkim ljetnim igrama, koja se zbog sigurnosnih razloga umalo nije održala. Izvedeno je i devet predstava koje su predstavile cirkus i uličnu umjetnost.

Festival Rendez-vous završio je kulturno-umjetničkom manifestacijom “Bijela noć”, u okviru koje se u središtu Zagreba održalo četrdesetak umjetničkih intervencija, performansa i instalacija.

Osim kulture, festival je Francusku predstavio kroz druga područja, održalo se tridesetak konferencija, predavanja i znanstvenih skupova, među kojima je bilo i gostovanje Thomasa Pikettyja, te niz sportskih i gastronomskih manifestacija.

(Hina)