Pooštri li Mađarska mjere koje proteklih nekoliko dana primjenjuje prema migrantima, može se očekivati da oni na svom putu ka Zapadnoj Europi promijene rutu, ocijenio je u petak visoki dužnosnik Uprave granične policije srbijanskog MUP-a.

“Ako ne budu mogli preko Mađarske, promijenit će rutu koja bi mogla krenuti iz Istanbula prema Bugarskoj i Grčkoj ili iz Grčke prema Albaniji pa dalje do zemalja Europske unije”, izjavio je za Radio-televiziju Srbije (RTS) načelnik Odjela u Upravi granične policije MUP-a Srbije Mitar Đurašković.

On je ponovio da je formirano državno radno tijelo “za rješavanje problema mješovitih migracija” te sugerirao kako “svakako treba pronaći zajedničko rješenje na razini EU, u čemu će Srbija sudjelovati”.

Komentirajući najavljeni zakon o oštrijim mjerama na granici uz uporabu i policijskih i vojnih postrojbi, koji bi parlament Mađarske trebao usvojiti 15. rujna, Đurašković je kazao kako “Mađarska ne može poduzimati mjere prema izbeglicama, već samo prema iregularnim migrantima kojih je mnogo manje”.

“Mi ćemo poštovati sporazume s EU i primati onoliko (migranata) koliko možemo. Za nas se ništa ne mijenja, jedino se mijenja za migrante koji će se informirati mogu li preko mađarske granice ili ne”, objasnio je Đurašković napomenuvši da je “najveći izbjeglički čvor u Istanbulu, gdje oko 2,5 milijuna migranata radi i provodi vrijeme čekajući da se prebaci u Europu”.

“To su izazovi, ne samo za Srbiju već i za Europu”, rekao je Đurašković ocijenivši da “pojačana granična kontrola Mađarske nije ništa novo” te da će Srbija nastaviti suradnju s kolegama u Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Makedoniji.

“Poduzimamo sve što je sukladno aktualnoj situaciji – i humanitarno i zdravstveno, ne samo u sigurnosnom smislu”, rekao je Đurašković, istaknuvši da je od početka godine do 1. rujna napisano 587 kaznenih prijava zbog nedopuštenog prelaska granice i krijumčarenja ljudi.

Prijave se odnose na više od 800 osoba osumnjičenih za kaznena djela kojima je obuhvaćeno više od 5.000 migranata, a srbijansko pravosuđe za ta djela propisuje kazne od šest mjeseci zatvora do pet godina, dok su za teže oblike koji uzrokuju životnu ugroženost migranata kazne od jedne do 10 godina.