Austrijska književnica ruskog podrijetla Julya Rabinowich gostovala je u petak u Zagrebu, gdje je kao gošća Festivala svjetske književnosti (FSK) sa svojom hrvatskom prevoditeljicom Helen Sinković razgovarala o svojem književnom stvaralaštvu i literarnim preokupacijama te predstavila svoj nagrađivani roman “Rascijepljenost”.

Diplomirana slikarica i filozofkinja, Rabinowich je rođena 1970. u Petrogradu. S roditeljima je 1977. emigrirala u Beč, te je danas jedna od najistaknutijih suvremenih austrijskih spisateljica.

Njezin roman “Rascijepljenost” (2008.), koji je u nas objavio nakladnik Oceanmore, najavljen je kao pametan i žustar roman koji snažno i sugestivno govori o problematici identiteta.

Riječ je o autoričinu debitantskom romanu koji je odmah nakon objavljivanja proglašen jednim od najboljih romana godine, a knjiga je 2013. nagrađena i prestižnom nagradom Albert Goldstein za promicanje suvremene austrijske književnosti.

U njemu priča prati sedmogodišnju Mišku iz intelektualne židovske obitelji koja sedamdesetih godina prošloga stoljeća emigrira iz Sovjetskog Saveza u Austriju. Stigavši u Beč, njezini se roditelji suočavaju s useljeničkom mukom svladavanja novog jezika, upoznavanja s novom okolinom i osjećajem da ne pripadaju ni novom ni starom svijetu. Nasuprot tome, Miška se vrlo brzo prilagođava novom životu.

Sudjelujući u festivalskom programu “Pisac i njegov čitatelj” u Kinu Europi, autorica je istaknula kako taj roman nipošto nije autobiografski, iako se možda tako na prvi pogled čini i iako u njemu sjećanje svakako igra bitnu ulogu.

Nakon što je godinu dana radila na njemu, roman se počeo “osamostaljivati”, kazala je, i to kada je svoja iskustva prevoditeljice – Rabinowich od 2006. radi kao simultana prevoditeljica u sklopu psihoterapeutskih seansi s izbjeglicama – počela prenositi na knjigu.

“Lik Cjepoglavog, po kojemu je roman dobio ime, za mene je na neki način simbol potiskivanja. U psihoterapiji, potiskivanje je ključno a taj me proces potiskivanja fascinirao – bilo mi je zanimljivo vidjeti kako se ljudi u tim situacijama uvijek jednako ponašaju”, kazala je autorica.

Željela je taj proces prikazati što zornije, pokazati kako stvari koje potiskujemo mogu s vremenom dobiti moć nad nama, pojasnila je.

No, pisanje za nju samo po sebi nikako nije terapeutski proces: “To je svakako bolan proces, ali nema terapijski učinak. No, mislim da svaka literatura koja nas se dotiče, kad čitanjem nekog djela dođete do određene spoznaje, to onda ima na nekoj razini neke veze s terapijom – naučila sam da književnost svakako može značiti i spoznaju”, dodala je.

Iako u romanu židovsko pitanje ima važno mjesto, ono nije bilo od središnjeg značaja – to je roman o identitetu, prikrivenoj povijesti, napomenula je nadalje.

Prevoditeljica Sinković govorila je o “slatkim mukama po prevođenju” toga romana, istaknuvši kako ju je očarao autoričin stil koji od prve rečenice donosi “bespoštednu analizu prepunu profinjenog humora”.

Roman “Rascijepljenost” autorici je 2009. donio Raurišku književnu nagradu i nagradu MiA. Napisala je još dva romana, “Herznovelle” (2011.) i “Die Erdfresserin” (2012). Rabinowich je također autorica brojnih drama i nagrađivanih tekstova koji su često postavljani na pozornicama bečkih teatara.

Rabinowich će na Festivalu još sudjelovati na okruglom stolu na temu “Preživjeli smo komunizam”, u nedjelju 6. rujna zajedno s finskom spisateljicom Sofi Oksanen i hrvatskom književnicom Slavenkom Drakulić.

Festival svjetske književnosti (FSK), koji treću godinu za redom organizira nakladnik Fraktura, od 3. do 11. rujna okuplja u Zagrebu 77 istaknutih gostiju sa četiri kontinenta.

U festivalskom programu “Pisac i njegov čitatelj” sa svojim će urednicima i prevoditeljima o procesu nastanka prijevodnog djela ove godine još razgovarati nagrađivani Slovenac Andrej Skubic, “nadolazeća zvijezda francuske književnosti” Emmanuelle Pagano, irska književnica Claire-Louise Bennett, crnogorski književnik Ognjen Spahić, te domaće autorice Ivančica Đerić, koja živi u Kanadi i mlada dramatičarka Tanja Radović, čije su drame postavljane u zemljama regije, kao i nagrađivani domaći književnik Ivica Prtenjača.