Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predložit će u srijedu plan za izbjegličku krizu koji bi mogao izazvati nove napetosti između europskih država te između nacionalnih čelnika i izvršnog tijela EU-a.

Ipak, čini se da je rastuća humanitarna kriza na granicama Unije povećala političku volju za kompromisom, za razliku od ranijeg Junckerova plana koji je u svibnju izazvao žestoke međusobne optužbe.

Juncker će u svom prvom godišnjem govoru o Stanju u EU-u pred Europskim parlamentom u Strasbourgu predložiti članicama da prihvate obvezujuće kvote za prihvat 160.000 tražitelja azila, četiri puta više u odnosu na prijedlog iz svibnja.

Europski dužnosnici kažu da će predložiti i stalni mehanizam za razmještanje ljudi čiji je dolazak izazvao velike teškoće Italiji, Grčkoj i Mađarskoj. Sadašnja pravila o azilu nalažu da njihove zahtjeve rješava prva europska država u koju stignu.

Očekuje se da će se bivši luksemburški premijer dotaknuti i labavih kontrola na vanjskim granicama EU-a i predložiti planove za ubrzanje procesa vraćanja migranata koji ne ispunjavaju uvjete za dobivanje azila.

To balansiranje između humanitarne pomoći i obrane kontinenta koji je u strahu od milijuna ljudi što pate zbog ratova i siromaštva izvan Unijinih granica ublažilo je oštru raspravu među europskim čelnicima koji su odbacili orininalne Junckerove kvote kao “diktat” Bruxellesa.

“Čini se da Komisija ovaj put ima sveobuhvatniji pristup koji uključuje i bolju kontrolu vanjskih granica”, rekao je diplomat iz jedne istočne članice koja tvrdi da njezino društvo, nenaviko na imigrante, ne može prihvatiti veliki broj ljudi.

“Još puno je stvari oko kojih treba pregovarati. Puno je toga i što ne možemo prihvatiti. No, rasprava je sada daleko manje emotivna”, dodao je.

(Hina)