Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedloge zakonskih izmjena za rješenje problema zaduženih u švicarskim francima konverzijom takvih kredita u kredite vezane uz euro, i to na način da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima.

Kroz izmjene dvaju zakona – o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju – Vlada predlaže konverziju kredita u “švicarcima” i s valutnom klauzulom na dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u “švicarcima” koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani i sl., no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni.

Također, predviđa se i mogućnost konverzije takvih kredita koje su podigle fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnicima, trgovcima pojedincima te nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno sve one koji odgovaraju svojom osobnom imovinom.

Predstavljajući ove zakonske prijedloge ministar financija Boris Lalovac kazao je kako su građani bili u dužničkom ropstvu zbog ovakvih kredita i kao primjer je naveo dva susjeda koji su podigli kredite u protuvrijednosti 63 tisuće eura – onaj koji je digao kredit u eurima sada je još dužan 49 tisuća eura, a drugi susjed, koji je imao kredit u “švicarcima” nakon devet godina duguje 74 tisuće eura.

Sada će se, kaže Lalovac, ta dva susjeda izjednačiti, jer će onaj s kreditom u “švicarcima” preplaćeni iznos moći koristiti da si umanji buduće rate. Pritom, ističe, hrvatski bankarski sektor neće biti ugrožen, jer je među najviše kapitaliziranima u Europi, neće biti ugrožena niti njihova likvidnost, već će se ovo rješenje odraziti samo na njihovo računovodstveno prikazivanje gubitaka uslijed nerealiziranih tečajnih razlika koje su svih ovih godina građani preplaćivali u ime banaka.

“Ovo je jedna od najsnažnijih mjera kojom moramo pokazati da u Hrvatskoj vlada Vlada, a da ne vladaju banke”, poručio je Lalovac.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović na to je, pak, kazao kako u Saboru sjede neki koji smatraju da je ova mjera udar na banke i da treba štititi banke, a ne građane.

“Nama su građani prvi i drugi, a trećeg nema. Tri i pol godine smo vrlo oprezno i obzirno, računajući sve moguće pojave i nuspojave prilazili ovom problemu, išli korak po korak, nismo podgrijavali tenzije, nismo udarali po bankama ni verbalno ni materijalni, ali što je puno, puno je. Sve ove godine jedini dobitnik, i to zlatni dobitnik bile su banke, koje žive dobro i od hrvatske države, a ne samo od građana”, istaknuo je Milanović.

Dodao je kako će ovo pogoditi bankovne menadžere, koji će zbog drugačijeg iskazivanja “imati manje bonuse, i manje plaćetine”.

“To je činjenica i nekome je u opoziciji to krivo, ali ovdje nećemo stati. Nakon izbora ćemo, sada kada smo izjednačili one koji imaju kredite u švicarcima i eurima, postaviti pitanje zašto su kamatne stope na višegodišnje aranžmane – 20 ili 30 godina – toliko visoke u Hrvatskoj i toliko više od stopa na stambene kredite u drugim članicama EU. Kažu, zbog rizika. Moguće, u manjoj mjeri”, istaknuo je Milanović, dodavši da će na tome inzistirati sve dok ne bude jasno zašto građani slijedećih 20 godina moraju plaćati kamatnu stopu dva i pol puta veću nego u Njemačkoj, tko tu zarađuje i koliko.

Istaknuo je i kako se cijelo vrijeme dok se ovo rješenje pripremalo gledali koliko banke stvarno zarađuju, “o čemu jako skrbe i suze prolijevaju oni koji bi htjeli u Hrvatskoj doći na vlast i podijeliti dobit s nekim”.

Zaključio je i kako mu je drago da tako velik broj građana podržava ovo rješenje, i to iz čiste solidarnosti, jer ih većina nema takve kredite.

Izmjene zakona na snazi od kraja rujna

Konverzija će se, prema prijedlogu Vlade, provesti tako da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u “švicarcima” zamjeni kamatnom stopom za kredite u eurima. Temeljem tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan.

Ključni korak u postupku konverzije bit će pretvaranje do sada uplaćenih iznosa u iznose kojima će se namiriti rate po novom otplatnom planu. Vladin je prijedlog da se uplaćeni iznos za kredit u švicarcima, a koji je veći od iznosa po kreditima u eurima rasporedi kao preplata. Ta bi se preplata priznavala kroz umanjenje budućih rata, odnosno ne bi se tretirala kao umanjenje glavnice.

Pritom se uvodi ograničenje za korištenje iznosa preplate na buduću ratu i ta bi rata mogla biti umanjena do najviše 50 posto.

U slučaju da je korisnik kredita u “švicarcima” uplatio manje nego što bi uplatio da je imao kredit u eurima, banka i taj dužnik trebali bi sklopiti poseban sporazum kojim bi regulirali način na koji će korisnik kredita podmiriti nastalu razliku.

Prema prijedlogu, izračun preostale neotplaćene glavnice u eurima utvrdilo bi se na dan 30. rujna ove godine, za kada je predviđeno da zakonske izmjene stupe na snagu.

Bankama je Lalovac stoga poručio “da se već danas počnu pripremati da građanima daju nove otplatne planove”, jer im nakon tog datuma počinje teći rok od 45 dana tijekom dužnicima preporučenom pošiljkom moraju dostaviti izračune konverzije. Korisnik kredita potom ima pravo u roku od 30 dana od dana zaprimanja izračuna donijeti odluku hoće li taj prijedlog i prihvatiti.

Ako korisnik kredita ne pristane na konverziju, otplata kredita nastavit će se prema početno ugovorenim uvjetima. Odnosno, za takve korisnike kredita na snazi ostaje fiksirani tečaj 6,39 do isteka zakonskog roka (veljača 2016. godine), kao i fiksna kamatna stopa od 3,23 posto (zbog ispunjenja uvjeta aprecijacije švicarskog franka za više od 20 posto).

(Hina)