Iz HNB-a su u subotu priopćili kako je kapitalna adekvatnost bankovnog sustava vrlo visoka, te da će takva ostati i ako Vlada provede svoje predložene mjere za rješavanje problema zaduženih u švicarskim francima, ističući da u smislu rizika koje bi te mjere donijele HNB može održati stabilnost tečaja i bankovnog sustava.

“Hrvatska narodna banka je slijedom zahtjeva Ministarstva financija izradila analizu mogućih ekonomskih učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i tu je analizu u obliku mišljenja o navedenom nacrtu prijedloga zakona dostavila ministarstvu. Kada je riječ o mogućim učincima koji se odnose na područje djelovanja HNB-a, a to su stabilnost tečaja i bankovnog sustava, u mjeri u kojoj bi se prepoznati rizici mogli materijalizirati, Hrvatska narodna banka ima i odlučnosti i instrumente da u tom slučaju održi stabilnost tečaja i bankovnog sustava”, navode u HNB-u.

Ističu da je kapitalna adekvatnost bankovnog sustava ostati vrlo visoka i ako se provedu Vladine mjere, što, tvrde, jamči stabilnost bankovnog sustava i bez potreba za dokapitalizacijom uslijed gubitka koji bi mogla izazvati primjena modela i obuhvata konverzije iz Vladinog zakonskog prijedloga, “a koji je, uz ograničenja u dostupnosti podataka, moguće procijeniti na otprilike 8 milijardi kuna”.

“Procijenjena stopa adekvatnosti kapitala bi se, naime, i nakon tog gubitka krajem 2015. godine zadržala na visokih 19,8 posto (što je za 3,7 postotnih poena niže nego što bi bila bez gubitka uslijed konverzije). Što se tečajne stabilnosti tiče, HNB ima odlučnost, instrumente i kredibilitet da ju održi, kao što je to činio i dosad”, zaključuju u HNB-u.

Jutarnji list objavio je u subotu dokument u kojem HNB upozorava Vladu da bi provedba najavljenog modela rješavanja ‘slučaja franak’ mogla uzrokovati vrlo ozbiljnu financijsku i makroekonomsku nestabilnost Hrvatske, te procjenjuje da bi najranjiviji dužnici i dalje imali probleme u otplati kredita.

HNB u mišljenju od 7. rujna, u kojem se službeno očituje ministru financija Borisa Lalovca, upozorava da bi Vladin model konverzije kredita u francima u kredite u eurima mogao srušiti tečaj kune i kreditni rejting zemlje. Vlada je 10. rujna u saborsku proceduru poslala prijedloge zakonskih izmjena za rješenje problema zaduženih u švicarskim francima.

“Gubitak međunarodnih pričuva nepovoljno utječe na adekvatnost međunarodnih pričuva i stvara dodatni rizik za deviznu likvidnost, a posredno i za stabilnost tečaja kune i kreditni rejting Hrvatske”, navodi, uz ostalo, HNB u dopisu koji je potpisao guverner HNB-a Boris Vujčić. To bi konzekventno dovelo do, upozorava HNB, težeg zaduživanja RH na međunarodnom tržištu. Moguće je povećanje kamatnih stopa na kredite, odljev depozita u gotovinu i u inozemstvo, mišljenja je HNB koji ističe i opasnost od aktiviranja kaskadnog procesa smanjivanja pričuva i narušavanja povjerenja u moentarni i financijski sustav. Procjenjuje se i potreba kompenziranja nepovoljnih fiskalnih učinaka konverzije kroz jaču fiskalnu prilagodbu.

Premijer Zoran Milanović izjavio je u Tisnom da, čak i da HNB ne podrži predložena zakonska rješenja, Vlada bi ih svejedno provela. “Banka ne donosi zakone, to čine Vlada i Sabor, a čak i da banka prijedlog zakona ne podržava, Vlada bi ga svejedno provela”, istaknuo je Milanović.

Naglasio je kako banke “igraju ziheraški i konzervativno”, što i jest njihova uloga, te da upozorenje HNB-a nije tako dramatično kako se predstavlja. “HNB u ovom slučaju ne odlučuje, na njima je da u dobroj domobranskoj maniri, jer oni nikad ne preuzimaju odgovornost nizašto, što je u redu, upozore na sve što se može dogoditi”, rekao je premijer.

(Hina)