Danas, kad se prisjećamo vukovarske žrtve, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić prisustvovat će, kao i svake godine, tradicionalnom obilježavanju obljetnice vukovarske tragedije u Domovinskom ratu – Danu sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.-2016.

Najprije je u 10 sati delegacija Grada Zagreba, predvođena gradonačelnikom, nazočila Memorijalnom programu u Općoj bolnici Vukovar, da bi se pola sata kasnije pridružili koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata u Vukovaru. Kod Spomen obilježja položio je vijenac i zapalio svijeću. U 12.30 sati izaslanstvo Grada Zagreba položit će vijenac i zapaliti svijeću na Spomen području Ovčara, a u
13,00 sati je planirano polaganje vijenaca kod Spomen doma Ovčara.

Po povratku, u 19.30, u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, Trg Stjepana Radića 4, gradonačelnik zagrebački gradonačelnik Bandić prisustvovati će koncertu Zagrebačke filharmonije posvećenom Vukovaru “Navik on živi ki zgine pošteno”.

Vukovarska tragedija se teško može opisati- stanovnici i branitelji Vukovara su proživljavali pakao. Stotine tisuća projektila je svakodnevno razaralo grad. Tragična svjedočenja preživjelih govore o velikim patnjama ali i herojstvu onih koji su do posljednjeg dana ostali u Vukovaru. Civilni i sanitetski život se odvijao u podrumima. Vukovarska bolnica je bila najveća ratna klinika. Nedostajalo je hrane i sanitetskog materijala.

Mrtvi se nisu mogli ukopati zbog neprekidne kiše granata.18. studenog 1991. godine, JNA i četnici ulaze u sravnjeni Vukovar.

U obrani Vukovara sudjelovalo je oko 1.800 branitelja, većinom stanovnika Vukovara. Trećina branitelja se u manjim grupama uspjela probiti iz okupiranog grada. Više od 500 ih je poginulo, dok je veći broj ranjen i zarobljen.

Padom Vukovara počinje drugi dio vukovarske tragedije. U suprotnosti sa svim normalnim, ako se prema do tad učinjenom stanovništvu ovog grada može govoriti o normalnosti agresora, kao i međunarodnim normama i postignutim dogovorima sa Međunarodnim Crvenim križem te europskim promatračima, jugoslavenska vojska i četnici ulaskom u Vukovar započinju divljačke zločine i torturu nad civilnim stanovništvom, zarobljenicima i ranjenicima. Već prvih dana okupacije Vukovara više stotina civila i ranjenika je iz bolnice odvedeno i smaknuto. Masovne grobnice su nekoliko mjeseci kasnije otkrili strani novinari, a zatim su ih potvrdile i međunarodne komisije.

Prizori sa Ovčare, gdje su izvršena masovna pogubljenja, su zgrozili svijet. Iako su Međunarodne snage preuzele nadzor nad okupiranim područjem nastavljeno je protjerivanje i etničko čišćenje nesrpskog stanovništva sa vukovarskog područja.

Više od 5.000 osoba je odvedeno u brojne logore u Srbiji, gdje su trpili užasna zlostavljanja. Mnogi se nikad nisu vratili. Velik broj logora još nije otkriven, pa se još uvijek i ne zna koliko je osoba iz Vukovara zauvijek nestalo.