Advent u Zagrebu

U iščekivanju Božića i nadolazeće Nove godine mnoge “hvata” blagdanska depresija. Psihijatri potvrđuju kako i broj samoubojstava u prosincu raste iz godine u godinu. Naime, u mnogim ljudima nakićene ulice i stres oko blagdanskog raspoloženja izazivaju poveliki nemir i razmišljanja kako je još jedna godina pri kraju , a oni, po svom mišljenju, nisu ispunili svoje ciljeve.

Terapeut Dane Cvijanović, član “Virtualnog ženskog poduzetničkog centra”, i vlasnik obrta “Vetiver” usmjerio je svoje poduzetničke aktivnosti upravo u smjeru prevencije stresa. Napose onog koji nas posebice pogađa u prosincu za vrijeme blagdana, ali i u siječnju kada kreće „postblagdanska depresija“.

“Mogao bih biti Grinch i reći jednostavno da nam sve što doživljavamo i što prolazimo pod utjecajem „blagdanskog ludila potrošnje“ ne treba. Mogli bi ići linijom manjeg otpora i tvrditi da nam je ovakav mentalitet nametnut od strane potrošačkog društva. Međutim, trebamo biti svjesni da mi sami, prešutno i bez puno promišljanja, pristajemo biti dio tog društva. Zimi u prirodi sve postaje mirnije, ulazi u hibernaciju. Kako biljke tako i životinje. Priroda je dio nas pa težnja k umirenju, introspekciji i hibernaciji jača i u nama. Doduše, kod nas se taj ciklus malo izokrenuo. Većina ljudi kroz veći dio godine hibernira i preživljava (osim nekih iznimki dva tjedna godišnjeg u sedmom ili osmom mjesecu), umjesto da živi. Vjerujem da, što god radili, želimo doći do dobrog osjećaja i zadovoljiti stvarne ljudske potrebe. Na žalost, to ponekad radimo na iskrivljene i destruktivne načine. Vjerujem da u nama postoji ljudska potreba za “ludilom” ili bolje rečeno Životom (punim plućima), igrom, zabavom i užitkom i da si ju preopterećeni i prezaposleni ne možemo ispuniti na zdrav način. Onda smo stvorili ovaj umjetan. U vrijeme blagdana sve nekako malo živne (i nekad to bude prenabrijano i opet nezdravo) i kreće se. Trčanje za poklonima kao i potraga za njima daju nam osjećaj da smo Živi i da pripadamo grupi ljudi koja radi isto što i mi“ – analizira terapeut Cvijanović.

Blagdansko vrijeme može na naše raspoloženje izazvati pozitivan i negativan stres. Primjerice, radujemo se praznicima, traženju poklona, susretu s dragim i bliskim ljudima. S druge strane, ili istovremeno, imamo manje sunca, manje boravka na otvorenom, veliku razliku u temperaturi između vanjskog i unutarnjeg prostora, više je umjetne rasvjete i umjetnog zraka.

“Dodajmo tomu veće gužve u prometu, hrpu „nabrijanih“ ljudi (nisu svi pozitivni), anksioznost hoću li pronaći poklon, hoće li se svidjeti osobi kojoj ga poklanjam, trošenje veće količine novaca nego što si mogu priuštiti, gomila obveza koje si ljudi samonametnu pravljenjem kompleksnih večera i 300 vrsta kolača, pa umjetna druženja s ljudima koji nam nisu dragi… zajedljivi komentari ukućana i prijatelja o tome koliko si kila dobio, ili kad ćeš se udati, zašto nemaš djecu, kako nećeš pojesti moje kolače… sve je to dio blagdanskog negativnog stresa i frustracije“ – komentira Cvijanović.

dane-cvijanovic1

Da bi blagdani doista bili mirni, puni zadovoljstva i ispunjeni srećom potreban je u svima nama pozitivan zaokret. On prije svega, savjetuje terapeut Cvijanović, znači biti hrabar i iskren prema sebi, kad se „moramo“ družiti s obitelji ili članovima obitelji koji nam nisu dragi, te jednostavno od tog segmenta blagdana – odustati te se baviti onim što nama pričinja zadovoljstvo. A što se tiče razočarenja poklonima?

„Treba se zapitati kako se osjećam ako vidim da se druga osoba razočarala poklonom koji sam ja poklonio. Što u tom trenutku mislim o sebi i što osjećam? Ako smo OK sa sobom, onda se nećemo razočarati neovisno o tome jesu li nama poklonili “krivi” poklon ili smo mi poklonili “krivi” nekoj drugoj osobi. Jednostavno ćemo reći „Hvala ti što misliš na mene i što si se potrudio naći poklon za mene. Ne sviđa mi se, ili ne treba mi, ili ne znam što bih s ovim…”, odnosno „Ne sviđa ti se? Nije problem. Ja ću taj poklon udomiti na drugoj adresi, a mi možemo otići u nabavku skupa pa da mi pokažeš što se tebi sviđa”. Ili jednostavno možete reći što želite da Vam se kupi, ili pitati drugu osobu što ona želi. Ovako gubite faktor iznenađenja (ugodnog i neugodnog). Siguran sam da i sami možete smisliti kreativne načine kako izbjeći razočaranja, ili još bolje kako razviti kapacitet za razočaranje“ – savjetuje terapeut.

Advent u Zagrebu

U blagdanskoj ludnici svakako je imperativ zadržati „zdrav mentalni stav”, sačuvati se od stresa ili ga minimalizirati, raditi na sebi da ne postanemo dio potrošačkog ludila, no naravno da nema čarobnog štapića kojim to ostvarujemo. Svatko za sebe mora vidjeti kako mu ima smisla nositi se sa “ludilom”. Mentalni stav često ne pomaže nego stvara još više stresa.

“Treba se spustiti “niže” u osjećaje i u tijelo. Kako se osjećam dok trčim kroz shopping centar? Kako moje tijelo reagira ako se družim s ljudima s kojima mi se ne druži? Što osjećam kad…? Kako moje tijelo reagira kad…? Tu su odgovori, ako smo voljni malo usporiti i obratiti pažnju na to što nam tijelo poručuje. Nekom će pomoći meditacija, nekome sport, nekome ples, šetnja, masaža, bivanje u društvu s ljudima koji nam odgovaraju i koji nas podržavaju.”, savjetuje Cvijanović.

Uz ugodne, lijepe i zadovoljne blagdane koje ćemo dočekati bez stresa i nervoze, treba svakako voditi računa da sve to imamo kroz cijelu godinu.

„Nezadovoljni ljudi žive u nezadovoljnom tijelu. Zabrinuti ljudi žive u zabrinutom. Anksiozni u anksioznom. Depresivni u depresivnom. Živčani u živčanom. (Ra)streseni u isto takvom tijelu. Želite li biti sretni, zadovoljni, mirni… znate što Vam je činiti. Za svaki slučaj ako ne znate. Da bi bili mirni, potrebno Vam je mirno tijelo. Jedino vi znate kako doći do toga i kad se osjećate mirno. Ako ne znate, pitajte tijelo, odgovor je tamo. Ono zna. Da bi to mogli, morate usporiti. Ako trebam dati savjet, onda ih imam nekoliko. Uspori. Diši. Osjeti tijelo. Sretni Vam i ugodni blagdani“ – zaključuje terapeut Dane Cvijanović