Prisna blagdanska atmosfera Adventa u Zagrebu širi se Gornjim gradom – u gornjogradska dvorišta unosi se čaroliju blagdana. A danas 7.12. u 17:00 u prekrasnom dvorištu Palače Balbi dočekujemo i Djeda Mraza Joulupukkija iz daleke Laponije u Finskoj.

Vratite se na trenutak u doba djetinjstva i pridružite se na afterwork druženju s Djedom Mrazom u dvorištu Palače Balbi. Doživite jedinstveni ambijent toga prekrasnog dvorišta u Demetrovoj 11, osvježite se pokojim slatkim zalogajem ili toplim gutljajem te uživajte u posebnom glazbenom programu “Welcome Santa Clause” koji priprema sjajna pjevačica i gitaristica Gordana Marković.

Zagrijte se uz poznate božićne evergrine Winter Wonderland, Jingle Bells, Let It Snow, Have Yourself a Merry Little Christmas… i šapnite Djedu Mrazu svoje najveće blagdanske želje!
Posjet Djeda Mraza organizira Turistička zajednica grada Zagreba u suradnji s Veleposlanstvom Republike Finske, a Dvorišta su posljednja postaja njegova dvodnevnog posjeta Zagrebu.
Program Dvorišta nastavlja se i u večernjim satima bogatim glazbenim programom, a s nama su već večeras: “zaštitni glas” Dvorišta Iva Smojver, uvijek odlični Duo Intense, “glazbeno otkriće” Dvorišta ovog ljeta Gordana Marković i pjevačica koju ćemo tek otkriti ove zime u Dvorištima – Lu Jakelić.
Do kraja tjedna sve posjetitelje Dvorišta očekuje još puno vrhunske glazbe i odlične zabave uz sjajni muški vokal Matiju Cveka, originalni zagrebački šarm Lee Bulić, fantastičnu Željku Veverec, uvijek raspoložene Gornjogradske fulire, vrsnu jazz pjevačicu Melitu Lovričević i još mnoge druge glazbene poslastice.
Za svakog će se tu naći ponešto zbog čega su Dvorišta i prepoznata kao “najbolja urbana zabava” i “projekt s dušom”, stoga: Obucite svoje najtoplije čizmice i navucite omiljene vunene rukavice, a Dvorišta će se pobrinuti za sve ostalo…
Dođite do Gornjeg grada – I zajedno ispričajmo najljepšu božićnu priču u Dvorištima!

dvorista_adventsko-izdanje_vizual

LOKALITETI DVORIŠTA: Sjeverni dio Gornjeg grada
Dvorište Palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch (Hrvatski povijesni muzej), Matoševa 9. Reprezentativna palača, rijetko lijep primjer plemićke stambene arhitekture druge polovice 18. stoljeća, nazivana prema njenim vlasnicima, plemićkim obiteljima Vojković, Oršić, Kulmer i Rauch. Mjesto okupljanja zagrebačkog visokog društva, s velikom dvoranom u kojoj su se održavale elitne zabave, plesovi i kazališne predstave. Od 1931. do 1959. sjedište zagrebačkih gradonačelnika, a potom Hrvatskog povijesnog muzeja.

Atrij Palače Amadé (Hrvatski prirodoslovni muzej), Demetrova 1. Palača s prostranim atrijem i dvoranom u kojoj je početkom 19. stoljeća započeo kazališni život u Zagrebu, nazvano “Amadéovo” prema njegovu vlasniku grofu Antunu Amadéu de Varkonyju. Nakon što se 1835. kazališni život preselio u Stankovićevo kazalište na Markovu trgu, zgrada je nekoliko godina bila stjecište mađarona, potom zgrada državnog računovodstva sa slastičarnicom i kavanom u prizemlju, a od 1868. dom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Dvorište Palače Balbi (Staroslavenski institut), Demetrova 11. Staroslavenski institut, barokna palača i dvorište s jedinim sačuvanim bunarom na Gornjem gradu, među starim Zagrepčanima poznata i kao Balbičina palača nazvana po barunici Korneliji Balbi koja je bila njena zadnja privatna vlasnica, u kojoj je u brojnim trenutcima slobodnoga vremena vezla najljepše ukrašena veziva koja se i danas čuvaju u obližnjem Muzeju grada Zagreba.

Atrij Muzeja grada Zagreba, Opatička 20-22. Više od stoljeća i pol opatički samostan reda sv. Klare po kojem je ulica i dobila naziv Opatička, u kojem su tada boravile pripadnice najuglednijih hrvatskih plemićkih obitelji. Potom kazalište, pa vojarna, poštanski ured te financijska uprava s državnom blagajnom, od 1947. dom Muzeja grada Zagreba s prostranim atrijem i najstarijom sunčanom zidnom urom u Zagrebu.

Privatno dvorište obitelji Milovac, Opatička 19. Lokacija na kojoj je rođen skladatelj i violončelist Rudolf Matz, na kojoj je živjela velika ljubav slavnog hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog Hedviga Ban te na kojoj je prema legendi nastala prva hrvatska opera “Ljubav i zloba”.