Čak 216 hrvatskih škola i obrazovnih ustanova s oko 9000 učenika sudjelovalo je u projektu Hour of Code ili Sat kodiranja koji je u svijetu i u Hrvatskoj trajao od 5. do 11. prosinca. Ovo je rekordan broj sudionika i povećanje od gotovo 20 % u odnosu na prošlu godinu kada je u projektu sudjelovalo 182 škole i nešto više 7.500 učenika. Ujedno ove godine je podršku na radionicama pružalo oko 100 volontera širom Hrvatske, a mrežu volontera je osiguralo 15 nevladinih udruga.

Sat kodiranja je projekt kojim se kod mladih podiže razina svijesti i znanja o informatičkim tehnologijama te se potiču vještine potrebne za poslove 21. stoljeća, a provode ga globalna nevladina udruga code.org uz podršku Microsofta, dok je nositelj projekta u Hrvatskoj nevladina udruga Osijek Software City.
“Zadovoljni smo brojem uključenih škola i ustanova u ovaj projekt informatičkog opismenjavanja koji samo raste, što nam daje volje i snage raditi ga svake godine i širiti ga na ostale škole. Ove godine nismo izgubili niti jednu školu, što znači da one koje svake godine održavaju Sat kodiranja, polako, ali sigurno postaju ono što nam je od samog početka bila i namjera – informatički pismene. Posebno smo zahvalni volonterima i nastavnicima koji su pomogli da se Sat kodiranja održi”, rekao je Bela Ikotić, tajnik Udruge Osijek Software City.

_dsc9414

Na ovogodišnjem su Satu kodiranja sudjelovali brojni volonteri, a jedan od njih bio je i Leo Tot, Microsoft Student Partner, koji je rekao: “Nažalost, suočavamo se s činjenicom da većina obrazovnog kadra iz područja IT tehnologija ne izlazi iz krugova vidno zastarjelog kurikuluma i tako stvara negativan učinak na razvoj tehnologije u školama općenito. Također, učenici uče informatičko gradivo koje je zastarjelo i više nije u upotrebi. Škole nemaju kontrolu nad takvim problemima, pa to pokušavamo ispraviti projektima kako što je Sat kodiranja“.

img_1139img_1183Volonter Stranislav Strešnjak iz Osijeka je dodao: “Bilo bi lijepo održati ovakvu zainteresiranost i motiviranost učenika i nastavnika za Sat kodiranja. Tu mogu puno pomoći udruge poput Osijek Software City te nastavnici informatike, ali ipak su za odgoj djeteta presudni roditelji“. Kao i prošle godine, i ove godine su se u projekt uključili brojni nastavnici informatike, i oni iz STEM područja, ali i oni učitelji koji nemaju dodirne točke tehničkim ili prirodnoznanstvenim predmetima.

Učiteljica informatike iz OŠ Mladost iz Osijeka Blanka Mihaljević kaže kako je škola prepoznala važnost razvijanja logičkog i računalnog razmišljanja u najranijoj dobi. „Projekt Sat kodiranja je prilagođen djeci jer ih u svijet kodiranja uvodi kroz igru što je u njihovoj dobi iznimno bitno jer tako najlakše uče. I tijekom godine sudjelujemo na brojnim izvannastavnim aktivnostima te tako nastojim učenicima približiti trendove iz svijeta programiranja i pružiti im suvremena znanja i razne tehnologije koje će im pomoći u budućem obrazovanju i zapošljavanju“. Neke škole kao što je OŠ Dobriše Cesarića iz Osijeka su tijekom tjedna kodiranja učenicima i dodatnim aktivnostima približavali programiranje. „Uz postojeće aplikacije na kojima se djeca igraju/uče može ih se zainteresirati i fizičkom manifestacijom kreiranog koda. Za tu svrhu se najbolji pokazao Lego mindstorms robot. Prvo treba sastaviti robota što je igra za sebe a onda je potrebno pospajati blokove (kodirati) kako bi se robot ponašao točno onako kako djeca žele.

Onaj trenutak kada robot krene pa stane pa ponovo krene jer je dijete tako reklo je neprocjenjiv i točno se na njihovim licima vidi tko će biti nove programerske nade“, rekao je profesor informatike Tomislav Jakopec iz OŠ Dobriše Cesarića.
“Veliko mi je zadovoljstvo što se ove godine u Sat kodiranja uključio najveći broj škola i učenika do sada. Djeca i nastavnici pokazali su da su itekako željni znanja o programiranju i općenito o korištenju tehnologije u nastavi. Iskazani interes pokazuje da bi s većim fokusom na tehnologiju i općenito STEM područja, hrvatsko obrazovanje imalo šansu omogućiti današnjim učenicima stjecanje znanja i vještina potrebnih za uspjeh u 21. stoljeću. Potencijale imamo, a da li ćemo ih iskoristiti ovisi isključivo o nama. Očekujem da će ovaj pokazani interes biti jedan od dodatnih motiva Ministarstvu znanosti i Vladi da se uhvati u koštac s nužno potrebnom transformacijom hrvatskog obrazovanja. Mi svi imamo obavezu raditi na osposobljavanju mladih za poslove budućnosti, a većina tih poslova danas još niti ne postoji. Za globalni uspjeh danas su ključni znanje i inovacije, a što neće biti dostižno bez adekvatne strategije i investicije u obrazovanje“, rekao je Ivan Vidaković, direktor Microsoft Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

os-domjanic-18

unnamed-1
O tome kako su radionice Sata kodiranja utjecale na učenike, pokazuju njihove izjave:

“Meni se Sat kodiranja jako svidio i voljela bih sudjelovati češće od jednom godišnje.” Petra B. 12 godina, OŠ Mladost, Osijek.

“Na Satu kodiranja mi se svidjelo jer je bilo poučno i jako zanimljivo. Zabavila sam se i uživala. Voljela bih više ovakvih sati jer su zabavni i možemo puno toga naučiti” Leticia R., 12 godina, OŠ Mladost, Osijek.

“Meni se radionica svidjela i bilo je jako zabavno. Zabavila sam se i mislim da je programiranje odlično.“ Martina, 12 godina, OŠ Silvije Strahimira Kranjčevića, Zagreb.

“Na radionici mi je bilo super. Budući da ne idem na informatiku nikad prije nisam programirala i jako mi se svidjelo.“ Lucija, 12 godina, OŠ Silvije Strahimira Kranjčevića, Zagreb.

„Svidjelo mi se programirati igricu. Bilo je zabavno i fora, pogotovo zadnja lekcija gdje sam mogao kreirati svoj vlastiti svijet“, Fran Mlakar, OŠ Dragutina Domjanića, Zagreb
„Svidjelo mi se jer smo programirali i imali priliku vidjeti ravnatelja CARNet-a i prave programere“, Viktor Čakalić, OŠ Dragutina Domjanića, Zagreb