Zagreb, 070516. Nezavisna kandidatkinja Sandra Švaljek obznanila je javnosti kako ce se kandidirati na iducim izborima za gradonacelnika grada Zagreba. Pod geslom Zagreb moze sve, okupljeni simpatizeri uvelicali su najavu kandidature. Foto: Darko Tomas / CROPIX

Sandra Švaljek je gostujući u emisiji “Gradska posla” Radija Sljeme rekla kako se njen program neće odnositi samo na komunalne probleme već će u potpunosti biti okrenut razvoju, posebno u četiri područja: informatici, zdravstvu, turizmu i poljoprivredi.

Napomenula je da kao nestranačka i nezavisna kandidatkinja nije opterećena nizom odnosa koje imaju stranački kandidati, poput očekivanja stranačkih kolega. Podsjetila je da je 2015., kad je obnašala dužnost gradonačelnice, provela otvoreni javni natječaj za članove uprave Zagrebačkog holdinga. Smatra da članovi stranki teško mogu provesti jedan takav natječaj za ključna mjesta u Gradu, zbog toga što stranački prijatelji naravno imaju apetite prema tim pozicijama.

– Da smo prepustili odabir članova uprave Zagrebačkom holdingu ili Gradskoj upravi, vrlo brzo bi se pojavili razni interesi – rekla je Švaljek. Ovako je neovisna agencija napravila provjeru svih biografija, provela testiranja i za svaku poziciju pripremila pet kandidata o kojima oni koji su birali te kandidate nisu unaprijed ništa znali, niti su imali bilo kakve preferencije prema njima. Milan Bandić je kasnije smijenio sve te članove uprave, na način koji je bio motiviran isključivo političkim razlozima. Švaljek je još i prije toga dala ostavku, a nakon toga dao ju je samo Vladimir Ferdelji.

Prema Švaljek, za zapošljavanje trebaju biti presudna dva temeljna kriterija: profesionalne karakteristike i kompetencija kandidata te etičnost. Smatra kako dinastičko zapošljavanje u Zagrebačkom holdingu i Gradskoj upravi ne šalju dobru poruku našim mladim sugrađanima.

Napomenula je kako je ona jedina nestranačka, odnosno nezavisna kandidatkinja u utrci. Smatra kako će svi ostali kandidati najvjerojatnije imati određene obveze prema stranci koja ih podržava, a vjerojatno i financira njihovu kampanju.

Švaljek tvrdi kako su komunalni projekti, poput rješavanja pitanja smeća, rotora, žičare ili mostova, važni. Međutim, smatra kako je još važnije zaustaviti odljev najvrednijih, najtalentiranijih i najobrazovanijih ljudi u inozemstvo. Zbog toga Zagreb mora učiniti sve da ljudima pruži priliku za dobar život sada te da njima i njihovoj djeci otvori perspektivu za budućnost. Švaljek je zaključila kako se njen program neće odnositi samo na komunalne probleme već će u potpunosti biti okrenut razvoju, u svim segmentima.

U programu je stoga istaknula četiri područja gospodarskog razvoja u kojima grad može postati puno atraktivniji: informatiku, sve vezano uz zdravlje i zdravstvo, turizam kao rastuću djelatnost koju treba obogatiti dodatnim sadržajima i ono što je možda neočekivano – poljoprivredu. Jedna trećina grada je pod poljoprivrednim zemljištem i Zagreb sa svojom okolicom po njenom mišljenju ima potencijala da hrani sam sebe. Predložila je da Grad putem sustava javne nabave nabavlja zdravu hranu proizvedenu u samom gradu ili zagrebačkom prstenu i ponudi djeci zdrav obrok – “zagrebački doručak”. Na taj način profitirali bi zagrebački poljoprivrednici i OPG-ovi, a djeca u vrtićima i osnovnim školama bi dobila kvalitetan obrok, za razliku od onoga što imaju sada.

Švaljek se zalaže se za gospodarenje otpadom prema principu kružne ekonomije, po kojem se otpad ne smatra smećem, već se iskorištava u najvećoj mogućoj mjeri. Trenutno se samo 5 posto otpada kojeg prikupi Zagrebački holding reciklira i koristi kao sekundarna sirovina. Stoga je u njenom programu naglasak stavljen na iskorištavanje onog dijela otpada koji se može koristiti kao sekundarna sirovina – stakla, metala, papira, plastike itd. Ta sekundarna sirovina bi se onda prodavala na burzi sekundarnih sirovina, odnosno na burzi otpada. Jedan dio tih prihoda bi zatim ušao u fond kojim bi se pomoglo socijalno najugroženijim građanima Zagreba.

Švaljek napominje i da su za razvrstavanje otpada na kućnom pragu dovoljne dvije kante – jedna za mješoviti otpad i druga za korisne komponente otpada, koje se onda odvoze u sortirnice, sortiraju i zatim odnose na reciklažu.

Osjeća da iza nje stoje građani, i to vidi na svakom koraku, u svakodnevnom kontaktu s njima dok šeće gradom ili se vozi tramvajem ili biciklom. Građane interesiraju dobre ideje i dobar program te žele nekoga tko nudi viziju, sposobnost upravljanja i liderstvo te kvalitetan sustav vrijednosti, zaključila je Švaljek.