Po svim relevantnim informacijama, na Hrvatsku se neće preliti izbjeglički val, a ako se to i dogodi mjerodavne službe i institucije spremne su riješiti taj problem i ispuniti svoju obvezu o smještaju 550 izbjeglica iz Sirije, rečeno je u ponedjeljak na stručnom skupu o izbjegličkoj krizi koji je organizirao Ured pučke pravobraniteljice.

Načelnik uprave za granice MUP-a Zlatko Sokolar ustvrdio je da se ne očekuje prelijevanje izbjegličkog vala u Hrvatsku nakon što u utorak Mađarska pooštri propise za ilegalne prelaske granice.

Na problemu s izbjeglicama angažirano je 20.000 policajaca, od kojih 6000 nadzire državnu granicu. Tridesetak policajaca na dnevnoj bazi spašava i pomaže stotinama izbjeglica u okviru zajedničke akcije zemalja EU-a na Mediteranu, rekao je Sokolar dodavši kako je bilo pokušaja skretanja izbjegličke rute, no to je spriječeno.

U subotu je u Hrvatsku ušlo osam sirijskih izbjeglica koji su smješteni u prihvatilištu Porin u Zagrebu. Najviše smještajnih kapaciteta ima u prihvatilištu u Kutini, a i Ured za državnu imovinu, ako bude potrebno, dat će pojedine objekte na raspolaganje. Također je najavljena izrada registra potencijalnih stanova u koje bi izbjeglice mogle biti smještene.

Sokolar je istaknuo da bi Hrvatska mogla smjestiti oko 3000 izbjeglica u objektima zatvorenog i otvorenog tipa te upozorio kako bi problema moglo biti s izbjeglicama koje ne žele ostati u Hrvatskoj već im je cilj neka druga europske zemlja.

U Hrvatskoj je u zadnjih deset godina azil dobilo ukupno 160 osoba.

Predstavnik UNHCR-a Terence Pike naveo je podatak da je lani zbog ratnih zbivanja u svijetu izbjeglo 60 milijuna osoba, što je za 9 milijuna više nego godinu ranije.

Što se tiče izbjeglica iz Sirije, najviše ih je smješteno u Turskoj – 2 milijuna, zatim u Pakistanu 1,5 milijun, u Libanonu 1,2 milijuna itd. Najslabije razvijene zemlje pružaju azil za 25 posto izbjeglica u svijetu, rekao je.

Među 4 milijuna sirijskih izbjeglica ima 40 posto djece i 12 posto trudnica koje svakako treba dodatno zaštititi, istaknuli su predstavnici UNHCR-a, UNICEF-a i Ureda pravobraniteljice za djecu.

Stručnjak za sigurnosna pitanja sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Mirko Bilandžić izjavio je kako je zbunjen reakcijom Europe u kojoj još uvijek svaka država ima svoju migrantsku politiku. Još mi je manje jasno kako je to moguće budući da rat u Siriji traje već četiri godine, rekao je dodajući da je tek pet posto sirijskih izbjeglica krenulo prema Europi.

Što se Hrvatske tiče, uvjeren je da će se znati nositi s tim problemom jer je zbog svoje nedavne povijesti jedna od rijetkih država koja ima “know-how” za prihvat izbjeglica.

Na skupu je rečeno i da se UNHCR-u javljaju građani koji su voljni izbjeglicama ponuditi smještaj u svojim kućama i vikendicama, no ne znaju gdje to mogu objaviti i hoće li zbog toga biti prekršajno sankcionirani.

Sokolar je odgovorio da sadašnji zakonski propisi to ne dozvoljavaju, no kako u sadašnjoj situaciji treba voditi računa o pomoći tim ljudima, građani koji bi primili izbjeglice ne bi snosili nikakve kazne.

(Hina)