– Kad priljev bliskoistočnih izbjeglica u Europu konačno stane i tražitelji azila pronađu novi dom, Njemačka bi posve neočekivano mogla postati država s najbrojnijom muslimanskom zajednicom u Europi.

Dolazak golemog broja Sirijaca koji bježe od brutalnog rata zasigurno će promijeniti sliku islama u Njemačkoj kojim su dosad dominirali Turci što su kao ‘gastarbajteri’ stigli 60-ih godina.

Iako stižu i izbjeglice iz Afganistana, Iraka i ostalih muslimanskih zemalja, Sirijci čine najveći kontigent, oko 45 posto i imaju najveće šanse za dobivanje azila.

Dugoročne posljedice za Njemačku, koja za razliku od Francuske i Velike Britanije nema tradiciju primanja imigranata iz svojih bivših kolonija, nejasne su. Mnogi od njih još uvijek se muče s problemima kao što je učenje jezika i pronalazak posla. Broj onih koji će ih slijediti također je nepoznat.

Ipak, neki trendovi se mogu nazreti, a Nijemci upućeni u izbjeglička pitanja ističu kako postoje razlozi i za nadu i za zabrinutost. Prva promjena je jednostavno u brojkama.

“U nekom bi trenutku mogli imati pet milijuna muslimana”, rekao je Thomas Volk, stručnjak za islam u zakladi Konrad Adenauer.

Francuska je domovina najveće muslimanske zajednice u Europi od pet milijuna, a slijedi je Njemačka s četiri milijuna.

U Njemačkoj se ove godine očekuje dolazak oko 800.000 izbjeglica, većinom muslimana i “taj trend će se nastaviti”, rekao je Volk. “To neće jednostavno stati 1. siječnja 2016.”.

Većina njih su mladi, odrasli muškarci, pa će taj broj rasti kada oni koji dobiju azil zasnuju obitelj.

Kritičari kancelarke Angele Merkel zabrinuti su za sigurnost zemlje zbog ulaska tako velikog broja neprovjerenih izbjeglica, no dužnosnici ističu kako dosad nisu pronašli nijedan dokaz da među njima ima džihadista.

Šire pitanje je koja vrsta muslimana će se priključiti zajednici kojom dominiraju Turci što čine oko dvije trećine muslimanske populacije u Njemačkoj.

Brojni turski imigranti bili su siromašni radnici sa sela koji se teškom mukom integriraju u njemačko društvo. Turska je osnažila veze s domovinom tako što je gradila džamije i slala imame koji u većini slučajeva nisu govorili njemački.

Lamya Kaddor, njemačka znanstvenica sirijskih korijena, kaže da je islam u većinski sunitskoj Siriji “konzervativan i otvoren”.

“Razlog tome je vjerski sastav zemlje. Postoje različite vrste kršćana, druzi, alaviti i šijiti. Religija nikada nije bila presudna. Oni su vrlo tolerantni”, rekla je Kaddor.

Naviknuti na život u multivjerskom okružju, Sirijci bi se mogli lakše integrirati u njemačko društvo, ističe ona. Sirija također nema vjerske institucije kao što je turski, obilno financirani Dijanet koji kontrolira brojne turske džamije u Njemačkoj.

I dok bi se Sirijci kao pojedinci mogli lakše integrirati, njihova kolektivna prisutnost mogla bi dodatno podijeliti muslimansku zajednicu koja u ovom trenutku u javnosti ne nastupa jedinstveno.

Arapi su danas malobrojna manjina među njemačkim muslimanima, ali bi njihov broj mogao porasti i doseći jednu petinu ukupne zajednice, što bi pak moglo razbuktati suparništvo među muslimanskim čelnicima.

“Islam pod arapskim utjecajem postat će vidljiviji, a njemački islam raznolikiji”, kaže Aiman Mazyek, sin Sirijca i Njemice i čelnik Središnjeg vijeća muslimana koji predstavlja uglavnom muslimane neturskog podrijetla.

Mazyek, koji odlično govori njemački jezik, već je razljutio brojne čelnike turskih Nijemaca koje je zasjenio u javnim nastupima i nametnuo se kao neslužbeni glasnogovornik tamošnjih muslimana.

Suparništva poput ovoga razlog su zašto četiri glavne musliamanske udruge ne surađuju.

“Budimo iskreni, Arapi imaju kompleks superiornosti”, rekao je njemački analitičar koji je tražio da bude neimenovan. “Oni misle da bolje poznaju islam, jer mogu čitati Kuran na svom jeziku”, dodao je.

Birol Ucan, glasnogovornik velike džamije Omar Ibn Al-Khattab u multietničkoj berlinskoj četvrti Kreuzberg, kaže da su se neki Sirijci posljednjih mjeseci počeli pojavljivati u njegovoj i drugim džamijama u kojima se govori arapski, ali ih nema puno.

“I dalje su zauzeti izbjegličkim problemima kao što je pronalazak stana ili sređivanje dokumenata”, kaže on.

Sirijci su općenito školovaniji od drugih imigranata i imaju veće šanse za uspješnu integraciju. “Sirijce bije glas da su dobri radnici”, rekao je Ucan.

“Oni nisu klasični ‘gastarbajteri'”, rekla je Kaddor. “Dolaze iz srednje klase, čak i iz više i oni su ti koji si prvi mogu priuštiti bijeg”, dodala je.

Sada je najvažnije, kaže ona, da počnu učiti njemački jezik i pronađu posao kako bi mogli krenuti u novi život, umjesto da ostanu u izbjegličkim centrima.

Ahmad al-Kurdi, 26-godišnji sportski instruktor iz Hamme, živi životom kakav zamišljaju Sirijci što pristižu u Njemačku. U samo deset mjeseci od dolaska, dobro je naučio njemački jezik i uskoro će početi studirati na sveučilištu u Berlinu.

“Život ovdje je super”, kaže on u stanu koji dijeli s još jednim izbjeglicom. “Ali želim se vratiti, Sirija je moja domovina”, dodao je.

Kako će Nijemci prihvatiti promjene islama na svom teritoriju zasad je nejasno. Volk je rekao da bi se sadašnja dobrodošlica mogla pretvoriti u puno žešću raspravu o politici kancelarke Merkel kada četiri savezne države iduće godine izađu na izbore.

Njemačka je zimus svjedočila valu protumuslimanskih marševa koje je organizirao desničarski pokret PEGIDA, akronim za Patriotski Europljani protiv islamizacije Zapada. Merkel je osudila pokret kao rasistički “s mržnjom u njihovim srcima”.

Podsjetivši da su protuimigrantske stranke ostvarile dobre izborne rezultate na nekoliko lokalnih izbora poslije izbjegličkog vala 90-ih, Volk je rekao da CDU mora otvoriti širu javnu raspravu kako bi se suzbile predrasude prema muslimanima.

“Moramo biti pažljivi. Populisti bi to mogli iskoristiti”, upozorio je Volk.

(Hina)