Predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP) izjavio je u petak kako ga je “iznenadila razina bezobraštine” koju je Ustavni sud pokazao ukidanjem dijela odredbi Izbornog zakona samo dan prije raspuštanja Sabora, a posebno je nezadovoljan ukidanjem zabrane kandidiranja osobama koje su osuđene za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.

“Ustavni sud je rekao da smijemo uskratiti kandidiranje određenim osobama, recimo onima koji su ubijali, onima koji su mučili i onima koji su činili ratne zločine. Međutim, ne smijemo zabraniti kandidiranje onima koji su opljačkali Hrvatsku. Tek sada mislim da su odluke u predmetima Bandić i Sanader koje je donosio Ustavni sud zadnjih godinu dana sada svima jasne”, kazao je Grbin novinarima u Saboru.

Pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučaju “Ina-MOL” Ustavni je sud ukinuo, dok je Bandiću omogućio da unatoč istrazi ostane na funkciji zagrebačkog gradonačelnika.

“Za ove koje sam spomenuo sada više nemamo pravomoćnu presudu, pogotovu u slučaju Sanader. A u slučaju Bandić, imamo osobu koja može nastaviti pljačkati hrvatske građane, pa nek me tuže zbog toga što sam rekao”, poručio je Grbin.

Kazao je kako ga odluka Ustavnog suda nije iznenadila, jer “Od Ustavnog suda danas u Hrvatskoj više nikoga ništa ne može iznenaditi”.

“Iznenadila je razina bezobraštine da se predmet drži u ladicama šest mjeseci, od ožujka ove godine kada je zaprimljen i da se odluka donese dan prije raspuštanja Sabora. Ovoliku razinu bezobrazluka nisam očekivao”, kazao je Grbin.

Naglasio je kako bi svi sudionici izbornog postupka morali na vrijeme biti upoznati s pravilima pod kojima izlaze na izbore.

“Upravo zbog toga je Hrvatski sabor poštivao pravila dobre prakse koja je postavila Venecijanska komisija i odluku je donio na vrijeme, znači godinu dana prije krajnjeg roka za raspisivanje izbora. Međutim, Ustavni sud je mrtav-hladan u svojoj odluci napisao da se ta pravila na njih ne primjenjuju”, tumači Grbin.

Nezadovoljan je i zbog ukidanja odredbe po kojoj bi se liste koje ne poštuju zahtjev o najmanje 40 posto kandidata podzastupljenog spola, tzv. žensku kvotu, diskvalificirale iz izborne utrke, a podsjetio je kako je “ženska kvota” dio već potpisanih koalicijskih sporazuma.

“Mi smo ovu odluku donijeli, ona je u koalicijski ugovor ušla, koalicijske stranke su se obvezale da će na izborima poštovati tih 40 posto i radit ćemo sve što možemo da, kada ponovo osvojimo mandat, ovo vratimo kako znamo i umijemo”, poručio je Grbin.

Tumači kako je Ustavni sud “konačno potvrdio da ono što je Anto Kovačević izjavljivao u Hrvatskom saboru stoji, a to je da se žene u Hrvatskoj ne bi trebale baviti politikom”.

Tu razinu licemjerja – da se ostavi ustavna kvota koja je trebala osigurati ravnomjernu zastupljenost spolova na listama za Sabor, a da se pri tome ukida jedina učinkovita sankcija, koju preporučuju Vijeće Europe i Europska komisija, koja savršeno funkcionira u nekim europskim državama kao što je Belgija, od Ustavnog suda nisam očekivao, rekao je Grbin.

Kad je riječ o ukidanju obveze listama koje kandidiraju političke stranke da kandidature potkrijepe s najmanje 1500 potpisa birača, Grbin upozorava da je ta obveza ukinuta samo općim, ali je ostala manjinskim listama.

“Prihvaćamo da se za političke stranke propisuju drugačiji standardi nego za manjinske liste, ali onda su gospoda iz Ustavnog suda mogla biti dosljedna pa ono što su propisali za političke stranke za opću izbornu jedinicu trebali su predvidjeti i za manjinsku listu, jer smo isto pravilo koje smo uveli za opću listu uveli i za manjinsku. Sada je ostalo da političke stranke koje se kandidiraju za manjinsku listu moraju prikupljati potpise, a političke stranke koje se kandidiraju u općim izbornim jedinicama ne”, upozorio je.

(Hina)