Pride
Pride

Građanima nedostaje povjerenja i volje za sudjelovanje u političkim procesima, a percepcija raširenosti korupcije u javnim službama vrlo je visoka, pokazalo je istraživanje koje  je u siječnju proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, čiji su rezultati predstavljeni u četvrtak.

U Hrvatskoj zamjetan demokratski deficit

“Istraživanje je nedvojbeno pokazalo da je u Hrvatskoj zamjetan demokratski deficit. Pokazalo je da građani ne razumiju ulogu pojedinca u demokratskom političkom sustavu i generalnu nerazvijenost participativne demokratske kulture koja je u konsolidiranim demokracijama nužnost, kao i da je prisutno veliko nepovjerenje, kako civilno, tako i političko”, istaknuo je Marko Kovačić, politolog s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Rezultati istraživanja provedenog na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika ukazuju da najvažnija građanska odgovornost za većinu ispitanika obuhvaća poštovanje zakona i pravila, nakon čega slijedi podmirivanje vlastitih dugova prema državi.

Najvažnijim građanskim pravom smatra se osigurana zdravstvena zaštita, dok su socijalna prava percipirana kao ona koja uvijek treba štititi, bez obzira na okolnosti, što smatra čak 98 posto građana. Među prava koje uvijek treba štititi građani ubrajaju i pravo na obrazovanje (97,7 posto), pravo na osobnu sigurnost (96 posto) i prava žena (96 posto).

S druge strane, prisutna je relativizacija potrebe za bezuvjetnom zaštitom nekih ljudskih prava, poput prava na slobodu govora, kulturnu autonomiju, slobodu medija, prava nacionalnih manjina, slobodu udruživanja i prava na azil. Samo 47 posto građana smatra da pravo na azil treba štititi u svakom kontekstu, što je zabrinjavajuće, istaknuo je Kovačić.

Istraživanje je pokazalo da participativna politička kultura nije naročito razvijena jer političko sudjelovanje građana više podrazumijeva „promatranje“ ili informiranje, a manje aktivno sudjelovanje.

Nisko povjerenje u političare

Nisko je i političko povjerenje, kao i procjena odgovornosti političkih institucija – 80,2 posto ispitanih smatra da je većina političara u politici samo zbog osobne koristi.

Vrlo visoka je percepcija raširenosti korupcije u javnim službama – 62,8 posto ispitanika smatra da je mnogo ljudi dijelom koruptivnih aktivnosti, a tek nešto više od desetine ispitanika smatra da je korupcija u javnim službama prije slučajnost, nego pravilo. Četvrtina ispitanika, njih 25,9 posto, smatra da su zaposleni u javnim službama predani ili vrlo predani u služenju ljudima, dok većina smatra da im toga manjka.

Što se tiče socijalnog povjerenja u druge ljude, znatan je dio onih koji smatraju da bi ljudi većinom nastojali biti pošteni (47 posto), no većina ipak smatra da bi u najvećem broju slučajeva ljudi pokušali iskoristiti situaciju ili odnos za vlastitu korist (52 posto).

Ocjenjujući stanje demokracije u Hrvatskoj na ljestvici od najlošije “jedinice” do najbolje “desetke”, ispitanici su je u prosjeku ocijenili sa 4,7.

“Političko povjerenje jedna je od odrednica stabilnosti demokratskog poretka i ako postoji dugotrajno visoko nepovjerenje u politiku i ljude i ne radi se ništa na uzrocima, to može imati ozbiljne posljedice kako na na ljude, tako i na politiku.  Nužno je rješavati uzrok problema, a to su politička neinformiranost i nemogućnost utjecaja građana na različite političke procese”, poručio je Kovačić.

Netolerantnost mladih prema homoseksualcima i manjinama

Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola (gimnazijalaca i učenika trogodišnjih škola) na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 1146 anketiranih, koje su u travnju i svibnju proveli GONG i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji sa savjetom istraživač,a pokazalo je pak zabrinjavajuće stavove s kojima maturanti izlaze iz škola.

Iako je većina sudionika (85 posto) navela da se može zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge rase, vjere ili nacije, tolerancija je značajno manja prema zaštiti prava manjina u javnom prostoru. Naime, polovica sudionika smatra da se važna kulturna obilježja, kao što su jezik i pismo nacionalnih manjina, ne bi trebali koristiti u prostorijama državnih institucija.

Najmanje tolerancije primjećuje se u odnosu prema homoseksualnosti, koju svaki drugi ispitanik smatra bolešću, a homoseksualnim osobama zabranio bi javne istupe radi sprečavanja lošeg utjecaja na mlade.

Oko ključnih demokratskih vrijednosti sudionici istraživanja pokazuju visoku razinu zbunjenosti i neodlučnosti što ih, upozoravaju provoditelji istraživanja, može učiniti podložnima za manipulacije. Iako su većinom skloni sankcioniranju totalitarističkih simbola, kako komunističkih (57 posto) tako i fašističkih (54 posto), njih gotovo 30 posto je neodlučno. Čak 48,6 posto sudionika nije sigurno u činjenicu da je NDH bila fašistička tvorevina.

Nedemokratski stavovi o medijima i političkim strankama

Stavovi o medijima i političkim strankama pokazuju generalno nedemokratske stavove – da su skloni ukidanju nekih medija (51,9 posto) i nekih političkih stranaka (72 posto).

Teme koje maturanti vide kao najslabije obrađivane ili općenito izostavljene iz školskog programa su seksualnost, suvremeni mediji, Europska unija, nacionalne manjine i kulturne različitosti, zaštita okoliša i održivog razvoja, te aktualna društvena događanja i problemi u svijetu. Zdravstveni i građanski odgoj pohađa manji dio učenika – 44,9 posto pohađa zdravstveni odgoj i 38,4 posto građanski odgoj.

Najvažniji izvori informiranja maturantima su društvene mreže (66 posto), a nakon njih vršnjaci (47 posto), internetski portali (43 posto) i roditelji (38 posto). Svakodnevna konzumacija “tradicionalnih” medija relativno je slabo zastupljena – informativne televizijske emisije gleda 30 posto, novine čita 16 posto, a radio sluša 11,3 posto ispitanika.

“Ti rezultati još jednom potvrđuju da je važno uvesti građanski odgoj u škole”, istaknuo je Berto Šalaj, član Vijeća GONG-a. Uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja, ustvrdio je, ne mogu preko noći otkloniti demokratske deficite, no bio bi to važan prvi simbolički korak kojim bi političke elite pokazale da je važno graditi demokratsku političku kulturu.

Martina Horvat u ime GOOD inicijative poručila je Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta da iskoriste rezultate istraživanja u izradi kurikuluma, pozvavši ih da osiguraju razvoj demokratske školske kulture.  U procesu kurikularne reforme, naglasila je, treba osigurati demokratičnost, otvorenost i uključivost “jer je to jedini način da napravimo obrazovni sustav koji će odgovarati potrebama”.

(Hina)