Zbog izbjegličkih valova koji zapljuskuju Europu schengenski sustav je u raspadu, izjavio je u petak u razgovoru za Slovensku televiziju Klemen Grošelj, stručnjak za geopolitiku i pitanja migracija, koji upozorava da Europska unija u vrijeme kad su nastali njeni glavni dokumenti nije predviđala ovoliki priljev migranata i izbjeglica, pa će o tome morati zauzeti realistično stajalište i prilagoditi se situaciji.

“Schengen je stvoren u dobra vremena gospodarskog rasta i širenja EU-a, kad je proces integracije bio na vrhuncu, ali nitko tada nije računao na loša vremena koja donose sigurnosne, ekonomske i socijalne izazove”, kazao je Grošelj, bivši državni tajnik u ministarstvu obrane, dodavši da se u vrijeme stvaranja schengenskog prostora računalo s desetak tisuća azilanata u Europi godišnje, dok je sada ona izložena pravom valu izbjeglica i migranata s Bliskog istoka i iz Afrike.
“Države članice EU-a sada opet počinju štititi svoje granice zbog dotoka migranata, ali to ograničava i protok robe i usluga. To je raspad sustava i na određeni se način vraćamo u prošlost”, upozorio je Grošelj, ocijenivši da će dotok migranata, unatoč proklamiranom pravu na azil i zaštitu temeljnih ljudskih prava i europskih vrednota, trebati ograničiti.
“Znam da to zvuči grozno, ali će Europska unija standarde zaštite prava koje su njene temeljne vrijednosti morati često testirati, uvažavajući realnost koja je oko nas”, kazao je Grošelj, upozoravajući na nestabilnost i konflikte u europskom susjedstvu i potencijalni dolazak još više migranata. “Uvijek ćemo težiti poštovanju ljudskih prava i zastupati načela humanitarnog i ratnog prava, ali u isto vrijeme treba voditi računa i o realnosti”, kazao je Grošelj.
On smatra da za cijelu EU treba naći zajedničko rješenje, iako upozorava da je zaštita granica jedan od najvažnijih atributa svake suverene države. Također misli da će dio tih atributa trebati prenijeti na zajednicu, pri čemu će veću ulogu imati velike države poput Francuske i Njemačke.
“Europska unija s vremenom će sama početi preuzimati državne atribute, što će biti bolno za male države koje nisu tako važan međunarodni subjekt”, kaže Grošelj, koji smatra da je to neizbježno i u sadašnjoj situaciji s migrantskim valovima.
“Niti prosječna europska država nije na žalost sposobna djelovati kao puni međunarodni subjekt, a možemo se samo pitati bi li države poput Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Grčke i drugih bile sposobne same se nositi s ovim izbjegličkim valom koji još traje. Ja mislim kako je jasno da za to ne bi bile sposobne”, kazao je Grošelj za Slovensku televiziju.

(Hina)