Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i zaklada “Friedrich Ebert” obilježili su “Svjetski dan dostojanstvenog rada” konferencijom “Rad nije roba” na kojoj su upozorili na ubrzani rast prekarnog rada u svijetu i Hrvatskoj.

Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel zauzeo se protiv zloupotrebe atipičnih oblika rada te je upozorio da danas gotovo 17 posto zaposlenih u Hrvatskoj radi prekarne poslove što je oko 250.000 ljudi. “Na globalnoj razini već je 60 posto takvih ugovora, a proteklih 10 godina za 36 posto je povećan oblik prekarnog zapošljavanja u Hrvatskoj”, istanuo je.

Prekarni rad pojam je kojim se sveprisutna nesigurnost u društvima današnjice preslikava na tržište rada i radne odnose, ali ipak nema jednoznačne definicije, ponajviše zato što se oblici prekarnosti neprestano šire. Rad na određeno vrijeme, privremeni ili sezonski rad, prikriveni, agencijski rad te niske plaće, slaba socijalna zaštita i zaštita na radu, svako umanjivanje prava radnika – karakteristike su prekarnog rada.

SSSH je predstavio smjernice za organiziranje i zaštitu prava prekarnih radnika koje se temelje na rezultatima istraživanja, kao i konkretnim iskustvima sindikata. Istraživanje je provedeno kroz šest različitih dimenzija: uvjeti rada, privremenost, nesigurnost, visina plaće, osposobljavanje i napredovanje na radu.

Rezultati su dobiveni u istraživanju koje su proveli sindikalni povjerenici, a odnosi se na područja u kojima djeluju sindikati. Provedeno je na uzorku od 394 ispitanika u periodu od dva mjeseca, a ispitanici su zaposleni na neodređeno i u fleksibilnim oblicima rada.
Radnici koji rade u atipičnim uvjetima više su izloženi prekarnosti, što se očituje u primjerice privremenosti, nižim plaćama uz umanjena ostala primanja, velikoj nesigurnosti radnog mjesta i lošim uvjetima rada, često prekovremenom radu.

Istraživanje pokazuje da 42 posto ispitanika ima ugovor od tri ili manje mjeseci, 76 posto njih ima od 2000 do 5000 kuna primanja što uzrokuje smanjivanje korištenja socijalnih i ostalih prava. Ti radnici u 20 posto slučajeva nisu u mogućnosti osigurati osnovne potrebe, a 47 posto ih se izjasnilo da ‘pokrije’ samo manji dio troškova. Kod većine radnika postoji strah da će dobiti otkaz, da im se neće produžiti ugovor, a ako ga izgube da neće pronaći novi posao. Umanjena im je mogućnost napredovanja, a niske plaće najčešći su razlozi nezadovoljstva, pa polovica ispitanika priželjkuje drugi posao.

Stajalište SSSH-a je da su za borbu protiv prekarnog rada potrebne ekonomske, monetarne, fiskalne, socijalne i politike zapošljavanja usmjerene prema punoj zaposlenosti, jer održivi razvoj uključuje kvalitetu radnog mjesta.

“Globalizacija i utrka za profitom uglavnom ide na štetu radnika, pa ovom kampanjom i konferencijom želimo upozoriti na taj problem, a kontrolom poslodavaca pokušati sankcionirati poslodavce koji zloupotrebljavaju radnike”, rekao je Novosel.

Na konferenciji su predstavljeni rezultati projekta PRECARIR koji provodi Institut za razvoj i međunarodne odnose. Europska i Međunarodna konfederacija sindikata (ETUC i ITUC) predstavili su trendove i smjernice za sindikalnu strategiju za prekarni rad iz europske i globalne perspektive.

(Hina)