Znanstvenici su sekvencionirali najstariji ljudski genom iz Afrike star 4500 godina, ističe se u istraživanju objavljenom u četvrtak koje baca novo svjetlo na tajnu masovne seobe iz Euroazije prema Afričkom rogu koja se dogodila prije 3000 godina.

Ovo je prvi put da je pronađen i sekvencioniran drevni genom s afričkog kontinenta, kolijevke čovječanstva i izvora genetske raznovrsnosti u ljudi, dodaju stručnjaci čije je istraživanje objavljeno u američkom časopisu Science.

Ovim sekvencioniranjem utvrđeno je i da je migracijski val koji se dogodio prije 3000 godina bio puno veći i nagliji nego što se prije mislilo, budući da je zahvatio gensko naslijeđe stanovništva na čitavom području Afrike.

Genom je izdvojen iz lubanje muškarca pokopanog potrbuške u pećini Mota, u etiopskim planinama, koja je bila dovoljno hladna i suha da bi se njegov DNK sačuvao više od 4000 godina.

Taj zagonetni migracijski val iz Euroazije u Afriku nazvan “euroazijski priljev”, krenuo je s Bliskog istoka i iz Male Azije.

Pronađen drevni genom iz razdoblja prije tog vala, omogućio je znanstvenicima da provedu usporedbu gena kroz više tisuća godina i zaključe da su ti Euroazijci bili tijesno povezani s prvim ratarima u neolitiku koji su prije 4000 godina donijeli poljodjelstvo u Europu.

Tako DNK današnjih Afrikanaca na istoku kontinenta ima 25 posto gena euroazijskih predaka koji su došli u toj velikoj seobi.

S obzirom na važnost genskog naslijeđa, istražitelji ocjenjuju da je udio euroazijskih migranata u autohtonom stanovništvu prije 3000 godina bio 25 posto. Poslije su se genetski raširili po čitavoj Africi.

Znanstvenici još nisu utvrdili uzrok te iznenadne migracije koja, čini se, nije skopčana s posebnim klimatskim uvjetima.

No “raspolagati genomom koji potječe iz vremena prije tih migracija velik je korak” na tom području istraživanja, zaključuju.

(Hina)