Potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić izvijestila je u petak da je po Vladinoj mjeri za oprost duga do 35.000 tisuća kuna najugroženijim hrvatskim građanima otpisano i odgođeno ukupno 30.202 dugovanja, odnosno da su vjerovnici koji su s Vladom potpisali sporazum o ublažavanju finacijskih teškoća socijalno ugroženih ukupno otpisali 107 milijuna kuna te odgodili potraživanja za još 15-ak milijuna kuna.

Po navedenim brojkama možemo zaključiti da je mjera za ublažavanje finacijskih teškoća socijalno ugroženih građana, ovršenika, odnosno onih koji su bili u blokadi više od godinu dana uspjela, rekla je Opačić na konefrenciji za novinare.
“Time je velikom broju socijalno najugroženijih obitelji olakšan život i osiguran novi početak bez duga, a da u isto vrijeme tom mjerom nije ugroženo poslovanje 294 vjerovnika koja su s Vladom potpisali sporazum o oprostu duga”, ustvrdila je Opačić.
Među vjerovnicima najviše dugova oprostila je Hrvatska radio televizija (HRT), zatim Hrvatski telekom, Vipnet, Hrvatska poštanska banka, Zagrebačka banka, potom Ministarstvo finacija, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagrebački holding itd.
Opačić je navela da je ukupno za oprost dugova podneseno 37 tisuća zahtijeva, da ih se, uz već odobrenih 30.202 još obrađuje 194 dok ih je odbijeno 4.662 i to iz razloga što nisu ispunjavali kriterije, odnosno što su imali neku oročenu štednju ili drugu imovinu.
Prije nego je u veljači ove godine donijela Sporazum za ublažavanje finacijskih teškoća najsiromašnijim kategorijama građana, Vlada je iznijela procjene da bi otpisom duga do 35.000 kuna moglo biti obuhvaćeno oko 60.000 građana.
Na novinarsko pitanje zašto smatra da je mjera uspjela kada ju je iskoristilo tek polovica od tog procijenjenog broja, Opačić je objasnila da su tu brojku navodili ne kao procjenu da će toliko ljudi koristiti mjeru već kao brojku koliko je osoba u registru primatelja socijalnih naknada.
Rok za predaju zahtjeva za oprost duga trajao je do 31. srpnja. Mjera je imala dvije kategorije dužnika A i B.
U kategoriji A bili su najugroženiji građani, korisnici neke od socijalnih naknada, a u kategoriji B građani čija su mjesečna primanja bila do 2.500 kuna za samca ili 1.250 kuna po članu obitelji i koji nemaju druge imovine osim nekretnine u kojoj žive. U obje kategorije uzimani su u obzir dugovi građana kojima su računi blokirani najmanje godinu dana, odnosno do 30. rujna 2014.
Najviše je mjeru iz kategorije B koristilo građana u Zagrebu njih 2.249, potom u Osijeku 2.054, Splitu 1.346, Varaždinu 1.187 i Rijeci 918.
Od ukupnog iznosa duga, 25.000 kuna odnosilo se na dugove prema tvrtkama u kojima je država većinski vlasnik, poput HEP-a, HRT-a, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i dr., dok su se ostali dugovi do 10.000 kuna odnosili na teleoperatere, banke, liječnike, veterinare, odvjetnike, javne bilježnike, revizore, porezne savjetnike, arhitekte i druge samostalne djelatnosti.

(Hina)